Mostar: Sedamdeset godina o ustaških zločina u Raškoj gori i Raštanima
Mostar - Na katolički Božić, 25. decembra 1944. godine, ustaše su u selima Raška Gora i Raštani u okolini Mostara na zvjerski način ubile 117 srpskih civila, među kojima je bio i veliki broj djece.
"Tog dana oko 5.00 časova ujutro Hrvati iz Devetog ustaškog zdruga, koji su bili uglavnom iz okolnih mjesta, na sopstveni žpraznik mira i ljubaviž pohrlili su da satru srpsko pravoslavno stanovništvo - od djece u kolijevci do nemoćnih staraca", podsjeća Predrag Lozo, predsjednik Udruženja studenata istorije "Dr Milan Vasić" iz Banjaluke.
Lozo je rekao za Srnu da se u istraživanjima potomaka žrtava iz Raške Gore došlo do preciznih podataka poimenično do 74 žrtve pobijene 25. decembra 1944. godine.
"Sa žrtvama iz mjesta Raštani, na taj datum ukupno je bilo 117 žrtava. U ostalim događajima u Drugom svjetskom ratu i genocidu nad Srbima stradalo je još 16 Janjića iz Raške Gore", naveo je Lozo.
On je rekao, pozivajući se na ranija istraživanja, da je 30 Janjića iz Raške Gore ugurano u jednu štalu i spaljeno, a od ukupnog broja žrtava iz tog sela bilo je 24 djece do 10 godina.
Sličnu sudbinu na isti datum doživjeli su i Srbi u mjestu Raštani koje se nalazi nekoliko kilometara bliže Mostaru, a koje je praktično danas njegovo predgrađe na desnoj obali, sa sjeverne strane grada.
"Posebno tešku sudbinu doživio je Jovo Krzman koji je iz neposredne blizine, sakriven, gledao kako mu ubijaju šestoro djece, a zatim i ženu Maru. Najmlađi Risto nije imao ni jednu punu godinu. Ukupno je tada u Raštanima stradalo 43 osobe, od kojih 14 djece do 15 godina", kaže Lozo.
On ističe da je stradanje Raške Gore, koja se u periodu poslije Drugog svjetskog rata obnovila i kako-tako nastavila život, nastavljeno 25. maja 1992. godine i od tada u Raškoj Gori više nema Srba.
"Nastavak zločina, protjerivanja i uništavnja srpskog naroda iz doline Neretve ostavilo je žrtve i u Raškoj Gori, dok je većina od oko 100 prijeratnih stanovnika, ne vjerujući nakon svega žkomšijamaž, prvo izbjegla na lijevu obalu Neretve, a zatim i dalje u istočnu Hercegovinu i druga mjesta izbjeglištva", rekao je Lozo.
On kaže je danas ovo mjesto pusto, bez Srba i bilo kakve infrastrukture, a nekadašnji domovi postali su gomila kamenja koja svake godine sve više zarasta u rastinje.
U ljetnom periodu Janjići rasuti po svijetu dođu do nekadašnjih domova i parastosom na groblju odaju počast precima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
