Kredit od 30.000 KM odskočna daska za zasnivanje porodice

Milijana Latinović
Kredit od 30.000 KM odskočna daska za zasnivanje porodice

Banjaluka - Najava da će oni koji zaključe brak u Srpskoj dobiti kredit od 30.000 iz republičke kase, te da će im, kada steknu potomstvo, biti otpisan dio ili cijeli iznos duga, naišla je na pozitivne reakcije u društvu, jer bi to bila odskočna daska da se što više mladih odluči na zasnivanje porodice.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da bi u dogovoru sa predsjednicom Republike Željkom Cvijanović i Vladom RS u septembru trebalo da bude ponuđen cjelovit plan za stimulisanje mladih da ostanu i rade u Srpskoj.

- Jedna od mjera biće da se svakom novom bračnom paru dodijeli kredit od 30.000 KM i da im se otpiše trećina kada se im rodi prvo zajedničko dijete, ako dobiju dvoje djece otpisaće im se dvije trećine, a ako se u toj porodici rodi troje djece, da se kredit u cjelosti otpiše - rekao je Dodik.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prošloj godini u Srpskoj je sklopljeno 5.966 brakova, što pokazuje da bi, ukoliko takav trend bude nastavljen i kada se počnu primjenjivati najavljene mjere za stimulisanje mladih bračnih parova, na godišnjem nivou bilo potrebno oko 180 miliona maraka za te namjene.

Najavljena podrška mladima izazvala je pozitivne reakcije u udruženjima koja okupljaju porodice i kojima je natalitet na prvom mjestu.

- Kredit za mlade bračne parove je izuzetan potez i za svaku pohvalu. Nadam se da će što prije ta mjera stupiti na snagu i da će stimulisati mnoge da formiraju porodice, jer džaba nam sve ako ognjišta ostanu pusta - istakao je za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece RS Jovan Radovanović.

U Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS navode da su demografija i populaciona politika jedan od prioritetnih nacionalnih i političkih ciljeva Vlade.

- Najava Milorada Dodika govori o opredijeljenosti svih institucija da se aktivno uključe u proces donošenja efikasnih mjera populacione politike, kako bismo zajedničkim snagama stvorili povoljniji ambijent za život svih građana Republike - istakli su u resornom ministarstvu i dodali da će podržati sve mjere i aktivnosti koje će dovesti do poboljšanja demografske slike u Srpskoj.

Predsjednik Centra za demografska istraživanja iz Banjaluke, koji je nosilac projekta Nacionalnog programa demografske obnove, Draško Marinković ističe da demografski razvoj Republike u posljednjih 20-ak godina ima nepovoljne tendencije, koje se ogledaju u činjenicama da broj umrlih nadmašuje broj živorođenih, te da je starenje stanovništva sve izraženije. Dodaje da je cilj Nacionalnog programa definisanje političkog odgovora na probleme u demografskom razvoju i donošenje mjera za jačanje pronatalitetne politike.

- Kredit od 30.000 KM je jedna od mjera o kojoj se razmišlja u okviru ovog programa. Demografski opravak podrazumijeva povećanje nataliteta, što se može postiću stimulisanjem majčinstva, podsticanjem zapošljavanja žena i većim izdvajanjima za rješavanje problema neplodnosti i unapređenje brige o djeci - rekao je Marinković. 

Dodao je da dobra pronatalitetna politika podrazumijeva sistem finansijskih stimulacija, široko postavljenu politiku u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite porodice i djece, uspostavljanje fleksibilnog radnog vremena, sistem srednjeg i visokog obrazovanja u funkciji sigurnog zaposlenja, kao i podsticaje u domenima bržeg zapošljavanja i mnoge druge mjere.

Starost majki

Draško Marinković ističe da se trenutno u Srpskoj rađa 1,3 djece po ženi, što je nedovoljno za zamjenu generacija.

- Granica sklapanja prvog braka je pomjerena, pa žena brak najčešće zaključi u prosjeku sa 27,3 godine, a muškarac sa 30,3 godine života. Žene u Srpskoj se prilično kasno opredjeljuju za majčinstvo, a statistički podaci ukazuju da je 2018. godine prosječna starost majke pri rođenju djeteta još više pomjerena, na 29 godina - rekao je Marinković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

U Srpskoj rođeno 25 beba
U Srpskoj rođeno 25 beba
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana