Koledži niču kao gljive

Glas Srpske
Koledži niču kao gljive

Visokoškolsku ustanovu može da otvori svako ko ima dovoljno novca da obezbijedi prostor, kadar i opremu, istakao Božidar Krstajić... Bogatstvo obrazovnog sistema u broju studijskih programa, rekao Drago Branković

DOZVOLU za rad, na osnovu rješenja o ispunjenosti uslova za početak rada, republičko Ministarstvo prosvjete i kulture zaključno sa 1. oktobrom odobrilo je za 14 visokoškolskih ustanova, sedam univerziteta i isto toliko visokih škola u Srpskoj. Od sedam, dva su univerziteta državna, a pet privatnih. Komisija za licenciranje trenutno utvrđuje uslove za početak rada za još dva privatna univerziteta, jedan koledž i nekoliko visokih škola. Ukoliko bi svi ispunili zahtjeve propisane Uredbom o uslovima za osnivanje i početak rada visokoškolskih ustanova, njihov broj popeo bi se na 20. Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo, Božidar Krstajić rekao je našem listu da je Komisija za licenciranje studijskih programa, u čijem je radu i sam učestvovao, imala zadatak da provjeri da li su ispunjeni uslovi iz Uredbe i imaju li urednu dokumentaciju. Da li u Republici Srpskoj ima previše studijskih programa, komisija nije imala nadležnost da se bavi tim pitanjima. - Suštinski problem je što Republika Srpska nema Strategiju razvoja visokog obrazovanja ni bilo koji drugi dokument koji bi propisao koliko je potrebno studijskih programa, univerziteta, visokih škola na broj stanovnika u Republici Srpskoj, odnosno broj studenata. U nedostatku takvih propisa, visokoškolsku ustanovu može da otvori svako ko ima dovoljno novca da obezbijedi prostor, dovede kadar, kupi opremu - objasnio je Krstajić. Dodao je da su privatne škole, istina ne sve, popularne među studentima zbog visokog procenta prolaznosti. - Tržište će učiniti da određene škole opstanu, a druge se ugase, jer studenti se opredjeljuju za školovanje u onoj struci za koju će brže da pronađu posao. Sigurno je da se svi privatni univerziteti i škole neće moći dugoročno baviti obrazovanjem, jer tržište diktira njihov opstanak - naveo je Krstajić. Po njegovom mišljenju, resorno ministarstvo i Savjet za obrazovanje Republike Srpske treba da učine prvi korak u izradi strategije koja bi obuhvatila potrebe i uvela red u otvaranju studijskih programa. - Nije dobro da se studijski programi otvaraju samo zato što to studenti hoće ili što neko može da ih finansira - podvukao je Krstajić. Dekan Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Drago Branković, za razliku od Krstajića, smatra da Strategija razvoja visokog obrazovanja treba da riješi problem niskog procenta mladih koji se fakultetski obrazuju, u odnosu na broj stanovnika. - Trenutno se 1,9 odsto mladih u odnosu na broj stanovnika Srpske visoko obrazuje. Svake godine trebalo bi bar za pola procenta da raste broj mladih koji se upisuju na visokoškolske ustanove - istakao je Branković. Branković je naglasio da u visokom obrazovanju u Republici Srpskoj povećanje broja studijskih programa ne treba posmatrati brojčano, već kao promjenu svijesti u obrazovanju i uvođenje fleksibilnog obrazovnog sistema. - Obrazovni sistem bogat je ukoliko ima veliku ponudu studijskih programa. Međutim, svi oni su fleksibilni i ukoliko nema društvene i personalne potrebe za njima, oni se povlače iz konkursa za tu akademsku godinu. To ne znači da za njima neće biti interesa u narednim godinama, kada će se ponovo staviti u ponudu - objasnio je Branković. Ž. BAŠIĆ KONKURENCIJA Da studenti u Srpskoj zaista imaju širok izbor u odabiru studija ukazuju i podaci Ministarstva prosvjete i kulture prema kojima su do 1. oktobra licencirana ukupno 133 studijska programa na državnim i privatnim univerzitetima, visokim školama odnosno koledžima. Na većini visokoškolskih ustanova otvaraju se manje - više isti ili slični studijski programi, tako da je na "tržištu obrazovanja" prisutna visoka konkurencija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana