Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za “Glas Srpske”: Reformama do jačeg agrara

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić, navodeći da će nastaviti sa sprovođenjem reformi koje su započete u mandatu prethodnog ministra. 

- Jedan od glavnih zadataka biće i uređenje pravnog i institucionalnog okvira svih elemenata agrarnog sistema, koji uključuje proizvođačke organizacije, naučne i obrazovne institucije, te inspekcijske i kontrolne organe. Radićemo i na unapređenju zdravstvene zaštite životinja, realizaciji projekata sanacije hidromelioracionih sistema, ali i na unapređenju sektora šumarstva - istakao je Pašalić.

GLAS: Nedavno ste imenovani za ministra poljoprivrede, kako ocjenjujete situaciju u toj oblasti?

PAŠALIĆ: Poljoprivreda je zajedno sa prehrambenom industrijom jedan od tri najvažnija sektora u strukturi ekonomije RS, sa trendom povećanja ukupne vrijednosti proizvodnje koja je prošle godine, prema procjenama, iznosila 1,8 milijardi KM, dok je ukupna vrijednost poljoprivredne i prehrambene industrije procijenjena na 2,8 milijardi maraka. Ti pokazatelji su rezultat povećanja ostvarenog obima proizvodnje, koji je lani u voćarstvu iznosio 35 odsto, ratarstvu 40 odsto, a povrtarstvu čak 50 odsto u odnosu na 2017. godinu. Dobre rezultate u proizvodnji prati značajno povećanje sredstava za finansiranje poljoprivrede, koje je lani povećano za 18 odsto u odnosu na raniji period, a taj nivo biće zadržan i ove godine. Takođe, izdvajanja za kapitalne investicije lani su povećana za 50 odsto, uvedene su procedure javnog poziva i fiksnog iznosa sufinansiranja svih kapitalnih investicija, što je naišlo na dobru reakciju poljoprivrednika. Taj način odobravanja novca zadržaćemo i ubuduće, sa tendencijom povećanja iznosa sredstava. Nastojaćemo udovoljiti svim zahtjevima poljoprivrednika kada je u pitanju podrška za nabavku mehanizacije, što u 2018. godini nismo mogli.

GLAS: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočava agrarni sektor?

PAŠALIĆ: Izazov je sve ono na šta mi kao institucija ili proizvođači ne možemo uticati. Tu u prvom redu mislim na elementarne nepogode, koje su, nažalost, redovna pojava posljednjih godina. Van naše nadležnosti je i oblast spoljne trgovine i nepostojanje adekvatnih mehanizama kontrole i zaštite domaće proizvodnje. Kako bismo odgovorili na te izazove, stimulišemo proizvođače da osiguraju svoju proizvodnju i tu bilježimo značajno povećanje broja korisnika za koje sufinansiramo 50 odsto troškova osiguranja. Stimulišemo proizvođače i na investicije za preventivne mjere zaštite, kao što su protivgradna zaštita, antifrost sistem, sistem za navodnjavanje, koje sufinansiramo od 30 do 35 odsto.

GLAS: Na čemu ćete insistirati na početku mandata?

PAŠALIĆ: Ključni element nove Vlade je insistiranje na razdvajanju socijalnog od razvojnog modela u podršci sektorima kao što je poljoprivreda. U tom smislu insistiraćemo na daljem povećanju sredstava koja se izdvajaju za agrarni budžet, na podizanju obima i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje kod onih proizvođača i sektora koji mogu postići komparativnu prednost na tržištu. Uslovićemo isplatu podsticaja za sve korisnike sa prijavom doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje i plaćanje naknade za protivgradnu zaštitu. Ojačaćemo i sistem kontrole u okviru rada Agencije za agrarna plaćanja.

GLAS: Koje projekte planirate realizovati tokom četvorogodišnjeg mandata?

PAŠALIĆ: Vlada RS sprovodi Program ekonomskih reformi 2019-2021, u okviru kojeg je za sektor poljoprivrede kandidovano desetak mjera. U tom periodu planiramo donijeti zakon o podsticajima, urediti oblast identifikacije životinja i zemljišnih parcela, urediti informacioni sistem i sistem kontrole u šumarstvu i u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede. Osim toga, već realizujmo niz kapitalnih projekata koje finansiramo kreditnim sredstvima IFAD-a, Svjetske banke, Evropske investicione banke i drugih. Riječ je o projektima navodnjavanja, razvoja ruralnog poslovanja, te konkurentnosti. Radi se i na sanaciji hidromelioracionih sistema, projektu održivog upravljanja šumama, a ukupna vrijednost svih tih projekata je oko 195 miliona KM.

GLAS: Poljoprivrednici godinama traže da se zaštiti domaća proizvodnja zabranom uvoza u vrijeme kada prispiju domaći proizvodi. Iako je takva odluka neophodna na nivou BiH, da li ćete kao resorni ministar insistirati na njenom donošenju?

PAŠALIĆ: Ministarstvo je u prethodnom periodu definisalo set mjera za uređenje spoljnotrgovinskog poslovanja i zaštite domaće proizvodnje i uputilo niz inicijativa prema institucijama BiH. Nažalost, te inicijative nisu dobile i adekvatan odgovor. Nadamo se da će se situacija na tom pitanju promijeniti u narednom periodu, a mi ćemo nastaviti sa iniciranjem zaštitnih mehanizama u oblasti spoljne trgovine.

GLAS: Koje su konkretne posljedice nekontrolisanog uvoza u BiH?

PAŠALIĆ: Dovoljno je pogledati podatke o bilansima u spoljnoj trgovini i zaključiti kakve su posljedice nečinjenja u toj oblasti. BiH nije dobro ispregovarala uslove pristupanja EU kada je u pitanju sektor poljoprivrede. Uporedo sa otvaranjem granica za uvoz pojedinih vrsta robe tu fazu nisu pratila sredstva pretpristupnih fondova za podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Nažalost, sektor poljoprivrede je na ovom pitanju trpio posljedice neusaglašenih političkih stavova, koji su se, između ostalog, odnosili i na pokušaje negiranja nadležnosti RS i pokušaje stvaranja ministarstva poljoprivrede na nivou BiH.

GLAS: Poljoprivrednici su nezadovoljni i dodjelom zemljišta u zakup jer, kako tvrde, državne parcele mahom dobijaju velika komercijalna gazdinstva. Šta ćete uraditi u vezi s tim pitanjem?

PAŠALIĆ: Nažalost, suočeni smo sa nedostatkom obradivih površina u dijelu RS u kojem se odvija najintenzivnija poljoprivredna proizvodnja, a  s druge strane neiskorištenim i zapuštenim površinama u brdsko-planinskom području koje predstavljaju veliki potencijal za pojedine grane proizvodnje. U tom smislu, planiramo uvesti dodatnu podršku potencijalnim investitorima za uređenje tih zapuštenih parcela, kako bismo oslobodili taj zarobljeni potencijal za uzgoj stoke, organsku proizvodnju i slično. Kada je u pitanju državno poljoprivredno zemljište, problemu pristupamo sistemski, od opštine do opštine. Nastojimo da u dogovoru sa lokalnim vlastima i grupacijama poljoprivrednika na najbolji način uredimo raspolaganje tim površinama. Spriječićemo svaki monopol nad državnim parcelama, ali zbog naslijeđenih problema iz prošlosti pravni sistem nam ne dozvoljava da brže rješavamo ta pitanja.

GLAS: Proizvođači pšenice i maline lani su bili nezadovoljni niskom otkupnom cijenom. Mogu li ti proizvođači u novom ciklusu proizvodnje očekivati jaču podršku resornog ministarstva?

PAŠALIĆ: Smatram da nema osnove za nezadovoljstvo ni jednih, ni drugih. Obje grupacije proizvođača moraju shvatiti da nisu u povlaštenom položaju u odnosu na druge i da se bave proizvodnjom berzanske i tržišne robe. Proizvodnja pšenice u Srpskoj je najviše podsticana u odnosu na region i ta podrška uključuje podsticaje po hektaru, po kilogramu, regres za dizel, podršku za investicije. Proizvođači maline takođe imaju zavidan nivo podrške po kilogramu otkupljenih količina, ali i za sve investicije u proizvodnji. Sve te mjere biće zadržane i u narednom periodu, ali one ne mogu nadomjestiti nisku produktivnost.

Izvoz mesa

GLAS: Dugo se čeka dozvola za izvoz piletine i crvenog mesa iz BiH. Kada je realno očekivati da domaće meso dospije na evropsku trpezu?

PAŠALIĆ: Očekujemo vrlo brzo dobijanje dozvole za izvoz pilećeg mesa i jaja jer smo zahvaljujući našim institucijama u sektoru veterinarstva i subjekata čiji objekti su kandidovani za odobravanje izvoza ispunili sve preduslove. Kada je u pitanju crveno meso, bojim se da će nam trebati dodatno vrijeme. Bez sprovođenja nultog popisa stoke, bez uređenja sistema identifikacije životinja nećemo biti u mogućnosti dobiti dozvolu za izvoz. To pitanje se mora rješavati za cijelu zemlju, a ključ brzog napretka je adekvatna koordinacija aktivnosti sa institucijama BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.