Uprkos blagom rastu proizvodnje ribe u Srpskoj, proizvođači i dalje u nezavidnom položaju

Anita Janković Rečević
Uprkos blagom rastu proizvodnje ribe u Srpskoj, proizvođači i dalje u nezavidnom položaju

BANjALUKA - U domaćim ribnjacima prošle godine proizvedeno je 2.310 tona pastrmke i šarana, što je blagi skok u odnosu na godinu ranije, a ukupna vrijednost proizvodnje dostigla je 14,55 miliona KM.

 

 

Prema preliminarnim procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, tokom prošle godine proizvedeno je 1.714 tona pastrmke i 596 tona šarana, za razliku od godinu ranije kada je proizvodnja pastrmke iznosila 1.558 tona, a šarana 562 tone.

Iako brojevi pokazuju blagi rast proizvodnje, proizvođači ističu da je sektor ribarstva u Srpskoj i dalje u lošem stanju, te da godišnji rezultati ne oslikavaju stvarnu sliku u toj oblasti.

Navode da su oštra konkurencija iz regiona i Federacije BiH, prekomjeran uvoz, nedovoljna podrška nadležnih i sve izraženije klimatske promjene glavni problemi sa kojima se bore već godinama.

Direktor preduzeća “Tropik ribarstvo - ribnjak Janj” Zoran Tepić ističe da je proizvodnja šaranskih vrsta drastično pala u odnosu na desetak godina ranije, zbog čega je, kako kaže, uvoz otišao u nebo.

Istakao je da ni proizvodnja pastrmke nije na zavidnom nivou, ali da je tu situacija ipak nešto bolja.

- Naša firma je lani uzgojila oko 1.400 tona prirasta i u odnosu na 2018. i 2017. godinu uspjeli smo se polako oporaviti, ali to je još nedovoljno. Problem je što smo u odnosu na kolege iz FBiH u mnogo nezavidnijem položaju. Oni imaju podsticaje od 1,2 KM po kilogramu koji idu do 600.000 KM, dok mi, s druge strane, možemo maksimalno računati na 50.000 KM, što za velike proizvođače nije stimulativno - naglasio je Tepić.

On je dodao da brojevi o proizvedenim količinama ribe u RS pokazuju da resorno ministarstvo mora snažnije podržati ribare.

- Ministar poljoprivrede Boris Pašalić je to shvatio jer ćemo ove godine konačno imati subvencije za kapitalne investicije, što do sada nije bio slučaj. Do sada smo jedini bili isključeni iz tog vida podrške, što je dijelom i rezultat zanemarljivih brojeva o proizvodnji ribe - kazao je Tepić.

Pojasnio je da je ulaganje u modernizaciju od velikog značaja za domaće proizvođače jer bi im omogućilo pristup zahtjevnijem evropskom tržištu.

- Oko 65 odsto ribe koju proizvedemo izvezemo na tržište Srbije, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Italije, s tim da nam je Italija najveći kupac. Za dalja evropska tržišta nam trebaju velike kapitalne investicije jer su značajno zahtjevnija. Zbog izostanka tih kapitalnih investicija svih ovih godina nismo mogli širiti izvoz - pojasnio je Tepić naglasivši da je uvođenje bescarinskih kvota na nivou BiH pomoglo ribarima, ali da ni to nije dovoljno za snažniji razvoj.

Da je ribarstvo na marginama slaže se i vlasnik preduzeća “Butreks ribarstvo” Veljko Buđen koji ističe da će svaka naredna godina biti sve teža za ovu proizvodnju.

- Dva su razloga za to. Prvi je prejaka konkurencija iz EU i Srbije kada je u pitanju šaranska riba, zbog čega naši ribnjaci konstantno idu na smanjenje proizvodnje. Drugi razlog su sve izraženije klimatske promjene koje mnogo štete uzgoju pastrmke koja neće toplu vodu, a koja je zbog visokih temperatura sve toplija, naročito u jezerima, tako da je veliko pitanje kojim putem će proizvodnja pastrmke ići ubuduće - kazao je Buđen.

Udruženje

Zoran Tepić kaže da bi ove godine trebalo da bude organizovano udruženje proizvođača iz Republike Srpske kako bi se lakše izborili za bolji položaj.

- Prepoznali smo da postoji problem u nedostatku komunikacije sa nadležnima i bez obzira na pozitivne pomake našeg ministarstva, u ovoj godini oformićemo udruženje ribara kako bismo se na adekvatniji način borili za naša prava i ispunjenje zahtjeva - rekao je Tepić. 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana