Mitar Lazić, v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja RS: Više novca na računima mljekara

Anita Janković Rečević
Mitar Lazić, v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja RS: Više novca na računima mljekara

Da bi domaći poljoprivrednici proizveli što više hrane i oduprli se globalnim izazovima, ove godine poseban akcenat biće na podršci tekućoj proizvodnji, zbog čega smo povećali premije za mlijeko i regresirani dizel, a više novca izdvojićemo i za osiguranje usjeva jer je usljed klimatskih promjena proizvodnja pod vedrim nebom velika lutrija.

Istakao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja RS Mitar Lazić navodeći da se u narednom periodu očekuje brža dinamika isplate podsticaja za sve mjere podrške.

- Premije za kravlje mlijeko biće uvećane sa 0,25 na 0,28 KM po litru i 0,65 KM za ovčije i kozije mlijeko, zahvaljujući čemu će biti izdvojeno dodatnih tri miliona KM. Povećanje je izvršeno i kod regresiranog dizel goriva za 0,05 KM po litru, tako da će premija iznositi 0,80 KM i to za 100 litara po hektaru. Prvi obračun očekujemo tokom iduće sedmice, nakon čega će poljoprivrednici moći kupiti regresirano gorivo - rekao je Lazić i kao značajnu mjeru podrške tekućoj proizvodnji izdvojio podsticaje namijenjene ratarima koji su jesenas zasijali merkantilnu pšenicu. Rok za podnošenje zahtjeva je 31. mart, a premija će iznositi 500 maraka po hektaru.

GLAS: Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za ovu godinu danas (subota) stupa na snagu. Koje su još novine i značajne mjere podrške?

LAZIĆ: Novina je i da ćemo, kada je riječ o obračunima, prihvatati račune bez iznosa PDV-a za sve mjere podrške. Takođe, pravilnikom je propisana mjera za ekonomsko osnaživanje nezaposlenih žena na selu koje mogu ostvariti podsticaje do 10.000 KM. Tu je i podrška samozapošljavanju inženjera poljoprivrede, tehnologa i  veterinara starosti do 40 godina, a maksimalni iznos podsticaja je do 40.000 KM. Neophodno je izdvojiti i podršku za razvoj ruralne infrastrukture, te za razvoj lovnog i agroturizma. Podsjećam proizvođače da ažuriraju podatke u Registru poljoprivrednih gazdinstava, prijave doprinose i izmirene obaveza za protivgradnu preventivu jer je to preduslov za dobijanje podsticaja.

GLAS: Povećana je i premija za osiguranje, šta očekujete od te mjere budući da su proizvođači ranijih godina teško pronalazili zajednički jezik sa osiguravajućim kućama?

LAZIĆ: Zbog klimatskih promjena i njihovog uticaja na poljoprivredu nameće se sve veća potreba za osiguranjem usjeva i voćnjaka, zbog čega je povećana podrška za premiju osiguranja koja će iznositi 60 odsto od vrijednosti polise. U posljednje tri godine ovu mjeru iskoristilo je 578 proizvođača, za šta je izdvojeno dva miliona KM. Nadamo se da će ove godine broj korisnika biti veći, posebno zbog vremenskih nepogoda 2023. godine.

GLAS: Pojedini proizvođači se žale da dio poljoprivrednika lažira podatke o proizvodnji. Šta pokazuju vaše kontrole?  

LAZIĆ: Kada je riječ o sjetvenim površinama, kontrole vršimo pomoću “et farm” sistema poredeći prijavljeno zemljište i stanje na terenu, a lani je nepodudaranje podataka utvrđeno kod 15 gazdinstava. Takođe, vršena je i takozvana postkontrola koja podrazumijeva analizu namjenskog utroška novca i kontrolu (ne)otuđivanja predmeta podsticaja, gdje nisu uočene značajne nepravilnosti. Kada je u pitanju kontrola građevinskih objekata u stočarstvu, za preradu poljoprivrednih proizvoda i ribogojilišta, od kontrolisana 123 objekta utvrđeno je da četiri ne ispunjavaju uslove.

GLAS: Koliko proizvođača ima pasivan status na isplatu podsticaja?

LAZIĆ: Njih 1.084, a riječ je o poljoprivrednicima koji su nenamjenski trošili sredstava, davali neistinite podatke, odbijali uzorkovanje mlijeka ili imaju dug za regresirani repromaterijal.

Kapitalne investicije

GLAS: Kada će biti objavljen konkurs za dodjelu sredstava namijenjenih za kapitalne investicije i koliko novca je za to predviđeno?

LAZIĆ: Prvo predstoji objavljivanje pravilnika o kapitalnim investicijama, a potom i objavljivanje javnog poziva. Ove godine od 180 miliona KM, koliko iznosi agrarni budžet, za kapitalne investicije planiran je iznos od 40 miliona KM. Limiti kod kapitalnih investicija ostaće isti kao i u 2023. godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana