Milan Božić, direktor Banjalučke berze: Rijetki ulažu u akcije, jer nema dividendi

Naglasio je da je osnivanje Berze obilježio veliki entuzijazam, kao i želja da se u kratkom vremenu omogući akcionarima da trguju na uređenom tržištu hartija od vrijednosti.

- Redovan promet iznosio je 2,62 milijarde KM. Sklopljeno je 946.910 poslova. Putem našeg sistema za aukcije obveznica i trezorskih zapisa ukupno je emitovano 2,2 milijarde KM državnih i municipalnih obveznica i 1,5 milijardi KM trezorskih zapisa RS - pojasnio je Božić.

GLAS: Šta je obilježilo poslovanje i šta je bio najveći izazov?

BOŽIĆ: Bili smo radosni kada je 14. marta 2002. godine na Banjalučkoj berzi zaključena prva transakcija u istoriji BiH. Prve godine obilježili su veliki prometi s akcijama privrednih društava koja su prošla vaučersku privatizaciju. Uslijedio je period u kojem su dominirali dužnički instrumenti, obveznice i trezorski zapisi RS. Berza je razvila veliki broj savremenih elektronskih platformi za trgovanje. Internet portal berze smatra se najboljim u regionu sa stanovišta dostupnosti informacija o trgovanju i emitentima. Razvijeni su sistemi za brokerske kuće, investicione fondove, tržište novca i multilateralne kompenzacije. O pouzdanosti naših tehnologija govori podatak da za 20 godina na berzi nije zabilježeno nepravilno funkcionisanje sistema. Banjalučka berza u potpunosti je integrisana u najvažnije međunarodne medijske platforme koje prate tržišta kapitala, “Thomson Reuters”, “Bloomberg”, “SIX Telekurs”, “Morningstar”, “Teletrader”, što čini naše tržište kapitala vidljivim za međunarodne investitore.

GLAS: Koliko je popularno trgovanje hartijama od vrijednosti?

BOŽIĆ: Relativno mali dio stanovništva ulaže u akcije, jer se nakon početne euforije pokazalo da većina društava ne isplaćuje dividende. Osim “Telekoma Srpske”, koji u kontinuitetu isplaćuje znatne iznose, samo nekoliko akcionarskih društava je nastojalo da isplatom obraduje akcionare. Stoga se interes za ulaganje pomjerao ka obveznicama. Postoje nagovještaji da bi se interes za ulaganje u akcije mogao obnavljati s obzirom da su kamatne stope na obveznice i štednju znatno smanjene.

GLAS: Da li građani Srpske prepoznaju ulaganje u tržište kapitala kao vid štednje za stare dane?

BOŽIĆ: Oni koji mogu priuštiti štednju za stare dane danas uglavnom razmišljaju o nekretninama. Podaci iz razvijenih zemalja pokazuju da se najveći dio ušteđevine, ipak, nalazi u instrumentima koji su povezani sa tržištem kapitala. Oni koji više razumiju poslovanje akcionarskih društava ulažu direktno, većina kroz investicione i penzijske fondove.

GLAS: Kakvi su planovi za ovu godinu?

BOŽIĆ: U martu ćemo obilježiti 20 godina od prve transakcije. U zavisnosti od epidemioloških mjera organizovaćemo jedan centralni ili više manjih događaja povodom jubileja. Planiramo organizovanje okruglih stolova na temu budućnosti akcionarstva u Srpskoj, gdje ćemo akcenat staviti na razradu koncepta radničkog akcionarstva u RS.

Veze s regionom

GLAS: Da li su i koliko povezane berze u regionu?

BOŽIĆ: Banjalučka berza u avgustu 2017. godine postala je član regionalne platforme za trgovanje hartijama od vrijednosti “SEE Link”. Osnova tog projekta jeste infrastruktura za preusmjeravanje naloga, tako da brokerske kuće iz regiona mogu pristupiti svim berzama koje su članice. Trenutno se na ovoj platformi može trgovati sa 1.200 hartija od vrijednosti sa osam regionalnih tržišta kapitala. Za povezivanje su korištena softverska rješenja koja je razvio IT tim Banjalučke berze.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.