Izetbegović ponovo optužio Republiku Srpsku i Banjaluku
Sarajevo - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zloupotrijebio je današnju konferenciju za novinare nakon "Brdo-Brioni" samita u Sarajevu da optuži Republiku Srpsku i Banjaluku za navodni progon Bošnjaka i Hrvata u proteklom građanskom ratu u BiH.
Iako mu nije bilo upućeno pitanje, on je stao u odbranu biskupa banjalučkog Franje Komarice koji je Banjaluku uporedio sa Blajburgom.
"Banjaluka nije bila opkoljen grad, nego slobodan. Iz nje je država sistematski odstranila Hrvate i Bošnjake. Paradržava je sistematski srušila 16 džamija", kaže Izetbegović.
Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović nije željela da komentariše izjave Komarice i potpredsjednika hrvatske Vlade Tomislava Karamarka, obrazloživši da ne komentariše izjave pojedinih zvaničnika, jer ih drugi izdvajaju iz konteksta.
Ona tvrdi da u Hrvatskoj "nema ustaštva i neoustaštva".
"U Saboru Hrvatske nema poslanika koji podržava ustaštvo. Hrvatska osuđuje sve totalitarizme, od ustaštva, fašizma, nacizma do komunizma, posebno jugoslovenskog komunizma", istakla je Kitarovićeva.
Prema njenim riječima, stvari koje se rade, kao što su ona na stadionu Poljud, rade se upravo s namjerom da se pažnja skrene sa egzistencijalnih pitanja.
U Hrvatskoj su učestali slučajevi skandiranja ustaških parola na fudbalskim utakmicama, a poznat je i slučaj iscrtane "svastike" na stadionu Poljud u Splitu.
Kitarović: Ne blokiramo Srbiju, želimo kriterijume
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović poručila je da ta država ne blokira Srbiju na putu ka članstvu u EU.
Međutim, istakla je i da će Zagreb nastaviti na insistiranju da Beograd ispuni kopenhaške, madridske i ostale kriterijume.
Naglasivši da je Hrvatskoj u interesu da Srbija što prije uđe u članstvo, Grabar-Kitarović je izjavila da je sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem vodila otvoren dijalog i raspravu i da ga je pozvala da Srbija i Hrvatska sva neriješena pitanja riješe za stolom.
"Pozvala sam Nikolića da Srbija i Hrvatska sjednu za sto i dogovorom riješimo pitanja oko Poglavlja 23 i da definišemo prelazne i druge mjere za definisanje obaveza koje je Srbija preuzela kako bi se omogućilo otvaranje Poglavlja 23", rekla je Grabar-Kitarović u Sarajevu, u izjavi za medije poslije sastanka lidera jugoistočne Evrope u Brdo-Brioni procesu.
Hrvatska je bila jedina zemlja od 28 članica Evropske unije koja nije bila saglasna da se to poglavlje otvori.
Početkom maja na sastanku ambasadora zemalja članica EU u Briselu Hrvatska nije dala saglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije i Unije.
Predsjedavajuća EU Holandija je tada ponovo pokušala da podstakne da se postigne konsenzus među zemljama članicama, podižući ovo pitanje na viši, ambasadorski nivo odlučivanja.
Predstavnik Hrvatske ponovio je na sastanku 4. maja da ne može da se saglasi s otvaranjem poglavlja 23 navodeći poznate argumente o regionalnoj nadležnosti srpskog suda za ratne zločine i zastupljenosti hrvatske manjine u parlamentu Srbije.
Neke zemlje članice, posebno Nemačka, insistirale su na tome da je otvaranje poglavlja 23 potrebno zbog očuvanja kredibiliteta procesa, podsjećajući Zagreb na deklaraciju Hrvatskog sabora kojom se obavezao da neće blokirati susjede u evropskim integracijama zbog bilateralnih pitanja koja nisu dio evropsko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
