Cvijanović: Bosić nije dosljedan političar

"Prije određenog vremena Bosić je napadao kada je četvrto ministarsko mjesto iz Republike Srpske u Savjetu ministara BiH dato SDA. On je osporavao takav Savjet ministara BiH i optuživao kako neki, kako je govorio, trguju ministarskim mjestima i kako ih daju Bošnjacima zarad nekih agencija, a šta sad on radi. To je tipičan primjer nedosljednosti", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da se ne može jedne godine osporavati nešto, a naredne to osporavano raditi, dodavši da je to nedosljednost, isto kao i priča o Zakonu o javnom redu i miru. 

"Prije tri godine Bosić je tražio zaštitu policije i da bude otkriven identitet nekog komentatora pod nekim pseudonimom na internetu koji ga je uvrijedio, a sada kaže da je strašno da internet bude kontrolisan i da je strašno kada kažemo da je internet javno mjesto", naglasila je Cvijanovićeva za RTRS. 

Ona je podsjetila da su prije par sedmica ministri unutrašnjih poslova EU rekli da se mora pojačati kontrola nad prostorom koji se zove internet, jer nosi bezbjednosne i svake druge rizike. 

"Znači oni su svi gluvi na to i objašnjavaju nama kako tu postoji problem, a prije dvije-tri godine tražili su zaštitu policije zbog komentara na internetu. To je klasično izvrtanje teza. 

Moramo da pokažemo dosljednost. Ako jednom tvrdite da je nešto tako, onda tvrdite zato što tako vjerujete, a ne što vam se namjestila situacija, pa ste sada odlučili da kažete drugačije. To je veoma neozbiljno i nedosljedno. Neozbiljno mi je inače sve što od njih dolazi, jer nisu dosljedni ", ocijenila je Cvijanovićeva. 

Ivanić vodi Srpsku u kapitulaciju 

Međunarodni sekretar SNSD-a Željka Cvijanović ocijenila je da predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić vodi Srpsku u kapitulaciju. 

Komentarišući izjavu Ivanića da "SNSD vodi Srpsku u izolaciju" i da je incident što poslanici SNSD-a i DNS-a napuštaju sjednicu Predstavničkog doma, Cvijanovićeva je istakla da je za nju incident što poslanici SDS-a i PDP-a uporno sjede u parlamentu BiH sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Šefikom Džaferovićem. 

"Dosta je neozbiljnih izjava i neozbiljnih političara koji pokušavaju da pobjegnu od teme koja se zove Džaferović", rekla je Cvijanovićeva za RTRS. 

Ona je istakla da postoje političke činjenice koje moraju da budu uvažene, a među kojima je i ta da Republika Srpska ima svoj stav o svim pitanjima, uključujući i pitanje evropskih integracija i pitanje Šefika Džaferovića. 

"Poslanici SDS-a i PDP-a nam kažu što nas napadate kada ste bili sa SDA u vlasti. Ja na to kažem da nije bitno s kim ste u vlasti, nego kako se ponašate kad ste s njim u vlasti i u tome je ključna stvar. 

Možete vi sjediti sa svakim, i formirati ili koaliciju ili aranžman koji nije tipična koalicija, ali funkcioniše, ali vaš odnos prema određenim stvarima je bitan. Dakle, bitno je kako se ponašate, a ne s kim sjedite", ocijenila je Cvijanovićeva, koja je premijer Republike Srpske. 

Ona je naglasila da postoje ljudi iz Republike Srpske koji su u posljednjem ratu bili na istim pozicijama kao i Džaferović, ali su privođeni pred lice pravde. 

"Džaferović je bio na poziciji u Federaciji BiH, gdje su počinjeni strahoviti zločini. Dosadašnji potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo i drugi tvrde da je Džaferović bio na mjestu zločina i o čemu mi onda pričamo", kaže Cvijanovićeva. 

Ona je napomenula da je SNSD dosljedan u parlamentu BiH i da napuštanje sjednica nije nikakav incident. "Naša politika i odnos prema Džaferoviću je takav da nećemo da budemo tamo dok je on na toj funkciji", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je napomenula da je pravda da onaj ko je odgovoran za ratne zločine treba i da snosi posljedice. 

"I ja sam za to da pravosuđe kaže svoje, ali nisam imala priliku u ovoj zemlji, ali ni u Haškom tribunalu da vidim tu pravdu onakvu kakva treba da bude. A pravda je da je onaj koje odgovoran za to i odgovara, bez obzira koje on i kojoj etničkoj grupi pripada. 

I nije stvar samo pravosuđa da utvrdi određene stvari. Oni naravno treba da rade bolje, da svako osjeti da mu je pravda na dohvat ruke, ali ovdje ima nešto što se zove politička odgovornost, a parlament je politički subjekt i ne mogu da podnesem da ljudi iz Srpske brane jednu takvu poziciju kao što je Džaferovićeva", zaključila je Cvijanovićeva.  

Ključno - uspostavljanje mehanizma koordinacije 

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je za Vladu Republike Srpske ključno uspostavljanje mehanizma koordinacije u BiH.  

"Ključno je zato što će se njime jasno pozicionirati svaki nivo vlasti, prepoznati njegove nadležnosti i način kako komuniciramo jedni s drugima, odnosno usklađujemo programe rada na evropskom putu da bismo imali jedinstven pristup. 

Taj mehanizam nas uči da funkcionišemo u jednom važnom procesu i da nismo jedni drugima neprijatelj, nego da stavimo u pogon nadležnosti kojima raspolažemo", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da BiH nije ništa posebno uradila sa aspekta stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. 

"Iz BiH je danas poslata pozitivna poruka, ali nakon nje slijedi niz konkretnih koraka koji treba da budu preduzeti u narednom periodu i koji su veoma izazovni. Kada je riječ o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, veoma je važno da prije toga znamo kako će izgledati mehanizam koordinacije, odnosno da o tom pitanju imamo potpunu saglasnost", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je mehanizam koordinacije tema koja je već odavno na stolu.

"Nismo se uspjeli usaglasiti o njoj, iako smo u prethodne dvije, tri godine, došli do rješenja koje je trebalo da bude verifikovano, ali to nisu prihvatili bošnjački partneri iz Federacije", kaže Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, postoji apsolutna svijest da je u BiH potreban mehanizam koordinacije, ali nisu iste polazne osnove, niti se podjednako u BiH razumije koliko je važno njegovo uspostavljanje.

"Volim da kažem da ovaj mehanizam prevazilazi okvire kretanja ka EU. To je mehanizam koji na određen način garantuje opstanak BiH, ukoliko želimo da se bavimo važnim stvarima i ako želimo da postoji organizovano kretanje u mnogim aspketima ili prosto saradnja i koordinacija, onda mora da postoji jedan takav mehanizam koordinacije", smatra Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je osnovna funkcija mehanizma koordinacije da složenu ustavnu arhitekturu BiH dovede u određen sklad. 

"To znači da svaki nivo vlasti izvršava obaveze u skladu sa ustavnim nadležnostima, a da pri tome imate organizovano koordinisano kretanje svih tih nivoa. To znači, da se ne desi, kao što smo do sada imali situaciju, da Republika Srpska bude apsolutno lider kada je u pitanju jedan segment, a to je usklađivanje zakonodavstva, a da imate drugi entitet koji značajno kaska", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da mehanizam koordinacije treba da garantuje i dovoljo komunikacije i dovoljno interakcije, ali i dovoljnu zaštićenost svakog nivoa vlasti sa aspekta njegovog ustavnog kapaciteta. 

Cvijanovićeva je naglasila da evropski put ne služi da bi se mijenjao ustav, niti prenosile nadležnosti sa jednog nivoa na drugi, već naprotiv. Ona je istakla da mehanizam koordinacije koji je bio nekoliko godina na snazi nije valjao. 

"Mora da bude usvojen smislen mehanizam koordinacije. Radili smo dvije ili tri godine na novom mehanizmu koordinacije za koji ja odgovorno tvrdim da je dobar i žalim što nije usvojen, jer bi danas bili na sasvim drugačujem putu kad govorimo o EU", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da će BiH u procesu evropskih integracija ući u veoma opasanu sferu kojom se mora formulisati pozicija države u pregovorima.

"Ako nemamo adekvatan mehanizam koordinacije, koji uvažava ustavne nadležnosti, nigdje nećemo stići. Tu su neka razmimoilaženja, ali je pred nama proces usaglašavanja", navela je Cvijanovićeva. 

Prema njenom mišljenju, proces koji slijedi BiH na putu ka EU je teži i zahtjevniji.

"Prije tri godine smo imali definisanu briselsku mapu puta sa pozicioniranim pitanjima – provođenje odluke žSejdić-Finciž i uspostavljanje mehanizma koordinacije. Sada imamo i dalje ta dva pitanja, drugačiji raspored tih pitanja, a prije njih došlo je nešto što se zove reformski paket ekonomsko-socijalne prirode", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da se time dobija nova dimenzija, nema više dva uslova odnosno nema obećanja da će se ispunjavanjem prva dva uslova doći do kredibilne aplikcije za članstvo u EU.

"Sada nam je pozicija da se prvo moramo baviti ekonomsko–socijalnim pitanjima, što je sasvim u redu. Mi se već bavimo tim pitanjima, a cijenimo da je to interes Federacije BiH, kao i da će se Savjet ministar pozabaviti onim pitanjima koji su u njihovoj nadležnosti, ali nas na kraju tog procesa čeka žSejdić – Finciž, jer bez toga ne možemo dobiti kandidatski status", precizirala je Cvijanovićeva i podsjetila da je 80 odsto Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju već na snazi.

Ona je upitala šta BiH ima od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ako nema uspostavljen mehanizam koordinacije? 

"Partneri u BiH su različiti nivoi vlasti i moraju da budu ispoštovani u svemu tome. I danas sam u Sarajevu rekla da sam umjereni optimisata. Previše znam o procesu kretanja ka EU, previše znam šta su bile zamke koje smo imali do sada i previše dobro poznajem političke subjekte u BiH da bih bila pretjerani optimista", zaključila je Cvijanovićeva. 

Suština reformskih zakona - rasterećenje privrede 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je suština donošenja reformskih zakona rasterećenje privrede smanjenjem stopa doprinosa, gdje bi tom sektoru ostalo 53 miliona KM. 

Cvijanovićeva je podsjetila da je Vlada Srpske u nedjelju utvrdila 13 reformskih zakona koji se odnose na privredu, zdravstvo i fiskalizaciju. 

"Podijelili smo naše reforme u tri seta. Ovo je prvi set veoma značajnih zakona koji su na fonu uvođenja fiskalne discipline, veće odgovornosti, boljeg ponašanja, rasterećenja privrede, te uvođenja reda u zdravstveni sektor", rekla je Cvijanovićeva za RTRS. 

Ona je istakla da je mnogo stvari formulisano u prvom setu reformskog paketa. 

"Pokušali smo da to sve uradimo sa socijalnim partnerima, ali nismo u svemu postigli potpunu saglasnost. Ali dobro je što smo ušli u ovu priču - prvo što treba da radimo stvari koje su kvalitetne za nas i da pokušamo rasteretiti privredi, odnosno da smanjimo određena davanja, a da istovremeno zahtijevamo veći obuhvat onih koji će biti uključeni u ta davanja", dodala je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je naglasila da će po osnovu stope smanjenja doprinosa privredi ostati 53 miliona KM.

"Sve ovo ne znači nikakva umanjenja prava i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske neće ostati bez prihoda. Ovo sada što pripremamo se tretira kao paket sa nekim drugim stvarima, vidjeli ste mi smo pokrenuli inicijative prema organima BiH za povećanje PDV-a, uvođenje dodatnih akciza na duvan i alkohol, te inicijativu da dođe do umanjenja administrativnih taksi na nivou BiH", pojasnila je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, sredstva za Fond zdravstvenog osiguranja biće prikupljena po osnovu povećane stope PDV-a.

"To nije stvar koja se sad pojavila. Mi smo već ranije razgovarali i sa Vladom Federacije BiH, i oni su vodili taj proces sa nama. Razgovarili smo takođe i sa Savjetom ministara BiH, odnosno sa Upravom za indirektno oporezivanje. 

Dakle, to su stvari kojima smo se bavili ranije i već došli do određenih rješenja. Smanjenje doprinosa će nastupiti onda, ili istovremeno, kada dođe do povećanja PDV-a tako da možemo da nadomjestimo ta sredstva", precizirala je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da se rasterećenjem poslovne zajednice želi poboljšati status radnika.

"U fokusu nam je radnik, jer želimo da mu obezbijedimo siguran posao. Nakon ovog seta reformi ići ćemo u opsežan program borbe protiv sive ekonomije, jer se ne može tolerisati varanje sistema. Sistem je taj koji treba da obezbijedi plate, penzije, subvencije, treba da realizuje brojne projekte, mora da izmiri stipendije i sve drugo. 

A kako ćete sve to da radite ako niko ne prijavljuje radnike, pa po tom osnovu vi gubite poreze i doprinose. Ili prijavljujete radnike na neki minimalac, a mi svi znamo da je nemoguće da radite za minimalac na tom radnom mjestu", kaže Cvijanovićeva. 

Govoreći o reformama u zdravstvenom sektoru, Cvijanovićeva je navela da postoji analiza o stanju u zdravstveom sektoru.

"Imamo analizu koliko je viška radnika kada je u pitanju medicinski i nemedicinski kadar. Vlada Srpske je donijela zaključke kojima se ograničava novo zapošljavanje zato što je zdravstveni sistem zakrčen, nagomilan, ima previše radnika i sistem trpi posljedice. Ne bismo ulazili ni u kakve mjere da nemamo analize", precizirala je Cvijanovićeva. 

Ona je napomenula i da je bilo sugestija od evropskih zvaničnika da Srpske uspori sa reformama. 

"Oni bi željeli da budu formirani svi nivoi vlasti u BiH pa da, ovaj dio pretpostavljam, neko iz Savjeta ministara BiH dođe i kaže šta da radimo. Ne mislim da nama bilo ko treba da govori šta da radimo, pogotovo nivo vlasti koji nije nadležan za ta pitanja. 

Sugestije jeste bilo, iz potrebe da se ujednače nivoi pa da neko nema lidersku poziciju, a neko da kasni. Ali sve što se dešavalo u zadnjem periodu je bilo tako. Nije bilo stvari u kojima mi nismo prvi odregovali, prvi odradili, računajući da to može da bude čak stimulativno za druge partnere koji to nisu uradili", zaključila je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.