Inspektori u Banjaluci pretresaju rashladne vitrine zbog uvoznog mesa

Milijana Latinović
Inspektori u Banjaluci pretresaju rashladne vitrine zbog uvoznog mesa

Banjaluka - Vijest o pojavi mesa oboljelih krava iz Poljske na evropskom tržištu upalila je alarm i kod domaćih inspekcijskih službi koje su juče započele kontrolu ispravnosti mesa u svim tržnim centrima na području Banjaluke, a pod lupom inspektora uskoro će se naći i farme, klaonice, mljekare i ribnjaci.

Iako je Kancelarija za veterinarstvo BiH saopštila da na domaćem tržištu nema spornog mesa iz Poljske, gradska inspekcija, navode u Gradskoj upravi Banjaluka, želi da dodatnim kontrolama utvrdi kvalitet mesa iz uvoza, bez obzira na to iz koje zemlje dolazi.

Gradska inspekcija sa predstavnicima Instituta za javno zdravstvo RS i Veterinarskog instituta "Dr Vaso Butozan" započela je kontrolu u banjalučkim marketima, a analize će pokazati ima li u mesu antibiotika, bakterija salmonele, stafilokoke i ešerihije koli.

- Uzeti su uzorci mesa u tržnim centrima koji prodaju meso iz uvoza. Rezultate očekujemo u narednih sedam do deset dana - kazao je načelnik gradskog Odjeljenja za inspekcijske poslove Janko Kecman.

Iz Gradske uprave ističu da je u planu i kontrola domaćih proizvođača, te napominju da će osim farmi kontrolisati i klaonice, mljekare i ribnjake.

Direktor Veterinarskog instituta "Dr Vaso Butozan" Željko Sladojević kaže za "Glas Srpske" da je cilj dodatnih kontrola u Banjaluci da bude utvrđeno kakva hrana dospijeva na domaće tržište.

- Pojačane kontrole u cijeloj Republici sprovodimo već pola godine u saradnji sa opštinskim i republičkim inspektorima. Od početka godine utvrđene su manje količine proizvoda koje ne ispunjavaju u potpunosti uslove mikrobiološke ispravnosti, što odmah povlačimo iz upotrebe - rekao je Sladojević i dodao da više od 98 odsto proizvoda na tržištu Srpske, bilo da su iz uvoza ili sa domaćih farmi, ispunjava uslove propisane pravilnikom o mikrobiološkoj ispravnosti hrane.

Sladojević pojašnjava da se kontrolišu sirovina, svježe meso, meso u preradi, poluproizvodi i gotovi proizvodi.

- Provjeravamo i hemijski kvalitet hrane, odnosno da li proizvod odgovora specifikacijama navedenim na pakovanju. Tu se prije svega misli na sadržaj proteina, masti, vode i aditiva koji se dodaju u hranu, a vršimo i kontrole na teške metale, aflatoksine i radioaktivne supstance - rekao je Sladojević.

Da kontrole treba pooštriti saglasni su i farmeri, koji godinama upozoravaju na nelojalnu konkurenciju i ističu da u BiH dolazi meso sumnjivog kvaliteta, ne bježeći ni od kontrola na vlastitim farmama.

- Banjaluka treba da bude primjer ostalim lokalnim zajednicama. Realnost je, nažalost, takva da su ljudi zbog profita skloni svemu i svačemu i trčeći za zaradom uvoze otpad iz Evrope koji završava na domaćim trpezama. Tome je odavno trebalo stati u kraj - rekao je predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić i dodao da se u BiH ne vodi računa ni prilikom uvoza stoke, jer, kako kaže nije isti kvalitet mesa svinja koje su jele industrijski otpad i onih koje su hranjene žitaricama.

Stočar iz Gradiške Ranko Sarajlić, koji na svojoj farmi uzgaja 1.000 svinja i oko 200 junadi, smatra da kontrole treba da budu oštrije.

- Svako meso iz uvoza predstavlja potencijalnu opasnost i niko ne može 100 odsto garantovati da sumnjiva roba ne stiže i na naše tržište preko nekih trećih lica. Ljudi svašta rade zbog zarade - rekao je Sarajlić.

Inspektorat RS

U Inspektoratu RS kažu da je lani republička veterinarska inspekcija u svim oblastima nadzora obavila više od 1.300 kontrola, od čega je oko 800 u oblasti proizvodnje i prometa sirovina i hrane životinjskog porijekla.

- Kontrolisane su klaonice, proizvodni pogoni, skladišta uvoznika i distributera, prodajna mjesta, farme i drugi objekti. Naloženo je uništavanje 988 kilograma mesa i proizvoda od mesa, zbog proteklog roka upotrebe, nepotpunih deklaracija i neposjedovanja deklaracija - naveli su u inspektoratu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana