Usamljenost u dvoje: Kako nezadovoljavajući odnosi povećavaju rizik od demencije

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Usamljenost u dvoje Foto: Šaterstok | Usamljenost u dvoje

LONDON - Nesrećni brakovi i nezadovoljavajući bliski odnosi mogu da povećaju rizik od demencije, jer doprinose hroničnoj usamljenosti, koja kod osoba starijih od 65 godina povećava vjerovatnoću razvoja te bolesti za 38 odsto, pokazala je nova studija objavljena u časopisu "Starenje i mentalno zdravlje".

Najvažnije činjenice:

  • Nesrećni odnosi povećavaju rizik od demencije za 38%.
  • Trećina najusamljenijih osoba zapravo ne živi sama.
  • Kod hronično usamljenih demencija se razvila u čak 49% slučajeva.
  • Dugotrajna usamljenost izaziva hronični stres i narušava zdravlje.
  • Ljekari bi trebalo da procjenjuju i društvenu izolaciju pacijenata.

Više od samoće: Loši odnosi opasniji su nego što mislite!

Istraživači su utvrdili da gotovo trećina najusamljenijih osoba nije živjela sama, već je dijelila dom sa ljudima sa kojima nije imala smislene ili ispunjavajuće odnose, prenio je Telegraf.

"To pokazuje da ova ranjivost može da proistekne i iz nezadovoljavajućih odnosa, opterećenja brigom o drugima ili nedostatka značajnih aktivnosti", rekla je glavna autorka studije Ivana Simon sa Univerziteta u Bordou.

Šokantni podaci studije: Hronična usamljenost udvostručuje rizik!

Istraživanje je obuhvatilo podatke 3.777 starijih osoba koje su praćene od 1988. do 2018. godine.

Učesnici su podijeljeni u tri grupe - oni koji nikada nisu osjećali usamljenost, oni koji su je povremeno doživljavali i oni sa hroničnom usamljenošću.

Tokom narednih 20 godina, demencija se razvila kod 49 odsto osoba iz grupe sa hroničnom usamljenošću, u poređenju sa 33 odsto onih koji nikada nisu bili usamljeni i 34 odsto onih koji su povremeno osjećali usamljenost.

Kako usamljenost oštećuje mozak? Stručnjaci objašnjavaju vezu

Viša istraživačica Centra za zdravlje stanovništva u Bordou Karin Peres istakla je da povremena usamljenost nije pokazala isti štetan uticaj kao hronična i dugotrajna usamljenost.

Prema njenim riječima, hronična usamljenost može da izazove dugotrajni proces zbog produžene aktivacije mehanizama stresa i imunoloških reakcija, a povezana je i sa fizičkom neaktivnošću, lošom ishranom, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, koji su faktori rizika za demenciju.

Savjet ljekarima i vama: Prepoznajte usamljenost na vrijeme!

Istraživači su pozvali ljekare da kod starijih osoba procjenjuju i osjećaj usamljenosti, a ne samo njihove životne okolnosti, kao i da im preporučuju društvene aktivnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.