Kako Generacija Z kupuje za Crni petak: Influenseri, AI i zamke onlajn šopinga

B.Đ. 10.11.2026 12:00

Foto: Bloomberg | Kako Generacija Z kupuje za Crni petak

BEOGRAD - Oko 48 odsto pripadnika generacije Z vjeruje preporukama influensera za Crni petak. Pripadnici generacije Z (48 odsto) i milenijalaca (45 odsto) ponude najčešće pronalaze u preporukama influensera, kreatora sadržaja i na društvenim mrežama.

Pripadnici generacije X (43 odsto) i bejbi bumera (39 odsto) prednost daju provjerenim internet pretraživačima i veb-sajtovima brendova.

Kako različite generacije pristupaju Crnom petku?

Istraživanje kompanije Kasperski sprovedeno je među 7.200 potrošača širom svijeta kako bi se utvrdilo na koji način pripadnici različitih starosnih grupa donose odluke o kupovini putem interneta i gdje pronalaze najpovoljnije ponude.

Preporuke sa društvenih mreža ili one koje dolaze od influensera i drugih kreatora sadržaja najpopularniji su izbor kod generacije Z (48 odsto) i milenijalaca (45 odsto), ali nešto manje kod generacije Dž (35 odsto) i, očekivano, bumera (28 odsto).

Tradicija protiv društvenih mreža: Šta bira vaša generacija?

Nasuprot tome, bumeri kao najstariji potrošači, češće biraju tradicionalnije načine pretrage i direktno posjećuju veb-sajtove internet prodavnica (39 odsto).

Zanimljivo je da je to najčešći izbor i najmlađih potrošača iz generacije Dž (43 odsto), dok je i za milenijalce i pripadnike generacije Z on na drugom mjestu, odabran od po 41 odsto ispitanika.

Sajberkriminalci se prilagođavaju: Nove prevare na Crni petak

Ove razlike u navikama ne promiču ni sajberkriminalcima, koji prilagođavaju svoje taktike kanalima na kojima potrošači traže proizvode i ponude.

Na TikToku i Instagramu sve su prisutnije prevare zasnovane na vještačkoj inteligenciji i dipfejk tehnologiji: virtuelni influenseri reklamiraju nepostojeće proizvode, čudotvorne medicinske preparate ili navodno ručno izrađene predmete, navodeći kupce da novac uplate direktno prodavcu.

U nekim slučajevima kupci dobijaju jeftine fabričke proizvode koji ne odgovaraju reklamiranim, dok u drugim ostaju bez novca.

Veštačka inteligencija kao saveznik prevaranata

Dodatni rizik predstavljaju fotografije i opisi proizvoda generisani pomoću vještačke inteligencije, koji mogu stvoriti potpuno pogrešnu predstavu o onome što se zapravo kupuje.

S druge strane, korisnici koji se oslanjaju na internet pretraživače, veb-sajtove prodavnica i imejl ponude takođe nisu pošteđeni prevara.

Lažne internet prodavnice, fišing stranice koje imitiraju poznate brendove i obmanjujuće promotivne poruke koriste upravo povjerenje koje potrošači imaju u poznate kanale komunikacije.

Kanali uticaja i trendovi otkrivanja popusta

Istraživanje pokazuje da promotivni imejlovi i dalje privlače pažnju približno 30 odsto milenijalaca, pripadnika generacije Dž i bejbi bumera, dok se na preporuke porodice, prijatelja i kolega oslanja približno 30 odsto potrošača u svim generacijama.

Značajan je i podatak i da su preporuke zasnovane na vještačkoj inteligenciji našle svoje mjesto u pet najčešće korišćenih metoda za otkrivanje popusta, i bili su najpopularniji među pripadnicima generacije Z (19 odsto) i milenijalaca (18 odsto) i neznatno rjeđe kod pripadnika generacije Dž (15 odsto) i bumera (13 odsto).

Savjeti za sigurnu kupovinu na Crni petak: Zaštitite se od prevara

Proverite prodavca i ponudu

Potrošači bi trebalo da provjere prodavca i vjerodostojnost ponude, na društvenim mrežama obrate pažnju na starost naloga, komentare i neuobičajene karakteristike profila.

Kod internet prodavnica potrošači bi trebalo da provjere reputaciju prodavca, uslove povraćaja novca i da li ponuda djeluje suviše dobro da bi bila istinita.