Da li se prepoznajte u "helikopter roditeljstvu"?

GS
Da li se prepoznajte u "helikopter roditeljstvu"?

Helikopter roditelji su oni roditelji koji neprestano bdiju nad svojom djecom i, po potrebi, uskaču kad god negdje zaškripi uklanjajući svaku prepreku pred kojom bi dijete moglo da se nađe. To su mame i tate koji su kontrol-frikovi.

Ovaj tip roditeljstva je sasvim suprotan slobodnom odgajanju djece koji primjenjuju roditelji koji slobodno puštaju djecu da se sama suočavaju sa izazovima i greškama, prenosi portal Moj pedijatar.

Ali, da li slobodno odgajanje djece podrazumijeva male divljake? I da li bdenje djeci šteti više nego poderano koljeno ili slomljen zglob? Evo šta treba da znate kako biste odgojili razumno i psihički stabilno dete a da vas niko ne optuži da ste „helikopter roditelj”, .

Sagledajte rizike prije nego što se postavite previše zaštitnički

„Lako je brinuti se u situacijama kada deca kreiraju sopstvenu igru.” Tvrdi dr. Stjuart Braun, autor knjige “Igra: kako oblikuje mozak, podstiče maštu i okrepljuje dušu”.

- Ali, dio roditeljskog posla je da naučimo da prihvatimo svoja ograničenja u tome da djecu uvijek štitimo i da moramo uvijek da budemo sigurni da su uspješna i srećna. Svaki roditelj treba da njeguje taj unutrašnji nagon djece za samostalnom igrom koji će djeci dozvoliti da razviju samopouzdanje. Naravno da postoje rizici i njih treba nadgledati i minimalizovati. Ali, sprječavanje slobodne igre ili strogo kontrolisanje dečijih aktivnosti sa sobom nosi više rizika za njihovo buduće zdravlje, uspjeh i sreću – ističe Braun.

Ako previše radite za svoje dijete na lošem ste putu

Stručnjaci upozoravaju da je previše nadgledanja djece, završavanje stvari za njih, očekivanje da vodite sve bitke vaše djece, recept za propast. Svi roditelji bi trebalo da znaju sledeće: Zapamtite: jednog dana vaše dijete će morati da zna da se snađe i bez vas. Djeca se uče snalažljivosti i samopouzdanju tako što se hvataju u koštac sa problemima – sama.

Postoje situacije koje vaše dijete (ma koliko malo) može da savlada i bez vas. Pomoć nije uvijek korisna. Ponekad ona djeci uskraćuje mogućnost da nađu svoj stil rješavanja problema. Najčvršće drveće raste na najjačim vjetrovima. Ako sve olakšavate svom djetetu, ono neće moći da se bori sa poteškoćama.

Rijetko ili, bolje, nikada nemojte raditi za dijete ono što ono može samo da uradi. Lako je nastaviti hraniti dijete ili ga oblačiti, ali roditelji koji ohrabruju djecu da ove zadatke sama rade u stvari rade najbolje za dijete. Razmislite samo u kakvu osobu će porasti.

Dugoročne posljedice “helikopter roditeljstva” nisu dobre

Prva studija koja je rađena sa ciljem da se definiše šta je helikopter roditeljstvo kao i koje dugoročne posljedice ono ima, ustanovila je da djeca nad kojom roditelji stalno bdije odrastaju u zavisne, neurotične i manje otvorene ljude u poređenju sa djecom koju roditelji više ostavljaju da se sama snalaze.

Istraživači u Državnom koledžu Kin u Nju Hemširu u SAD, ustanovili su da su studenti koji su odrasli sa prezaštitnički orjentisanim tj. „helikopter” roditeljima pretežno manje otvoreni za nove ideje i akcije, ranjiviji, anksiozniji i sa manje samopouzdanja od djece koja su imala malo „distanciranije” roditelje.

Radite manje za djecu i uživajte u plodovima kasnije

Istraživanja nad djecom rođenom između 1982. i 1999.god pokazuju mane previše zaštitnički usmjerenih roditelja koji su nenamjerno pretvorili svoju djecu u osobe koje lako odustaju. Jedna od prvih empirijskih studija o generacijskim razlikama u poslovnim vrijednostima koju je vodila Džin Tvendž na Univerzitetu San Dijego, pokazuje da ova generacija želi dobru platu i prestižni poslovni status bez ulaganja puno radnih sati.

Ona kaže da prezaštićena djeca koja ne dobiju ocjene koje očekuju na fakultetu ili ne uspijeju dovoljno brzo na poslu – odustaju.

- Sve više i više učenika dolazi na fakultet ne znajući kako da sami rade stvari za sebe. Roditelji misle da mladim ljudima pomažu tako što rade stvari umjesto njih ali ih u stvari tako čine manje nezavisnim - kaže profesorka Tvendž.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana