Sunđer za sudove je prljaviji od WC daske: Ovo su najprljavija mjesta u vašoj kući

Agencije
Sunđer za sudove je prljaviji od WC daske: Ovo su najprljavija mjesta u vašoj kući

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš ima troje djece i kaže da je u njihovoj kući vrlo često pravi haos, ali da ima dana kad je sve "pod konac"

- Ti stvarno nisi normalna - bila je reakcija muža novinarke kada mu je rekla da će uzeti bakteriološke briseve u njihovoj kući.
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš ima troje djece i kaže da je u njihovoj kući vrlo često pravi haos, ali da ima dana kad je sve "pod konac" i da njen dom izgleda kao iz magazina.
Na predlog stručnjaka iz javnog zavoda, Andrije Štampara, novinarka je uzela prvo bris sa slavine. iako je bila relativno nova i bez kamenca ispostavilo se da je ona "leglo" bakterija. katarina tvrdi da daje sve od sebe da joj bar kuhinja bude besprijekorna ma koliko su ostali dijelovi kuće u neredu.

- Rezultat briseva nije dobar. Ukupan broj mikroorganizama je 3.000 po mililitru. To znači da se u mililitru nalazi toliko bakterijskih kolonija. To je prevelik broj jer bi trebao biti manji od 100 kolonijskih bakterija. Dobro je što nema patogenih bakterija kao što su salmonela ili Ešerihija koli – rekla je dr sc. Ivančica Kovaček, šef Odjeljenja za mikrobiološku analizu hrane i predmeta opšte upotrebe na zavodu. Rekla je da rešetku na slavini treba češće čistiti i mijenjati.

- Zamislite da s vodom koja ide kroz ovakvu rešetku od slavine koristite kada pravite pire krompir. Za to ne treba zagrijavati vodu i kad u prah stavite vodu koja je prošla ovakvom česmom unijeli ste i mikroorganizme u hranu. A bakterijama treba kratko da se razmnože – kada su uslovi povoljni, svakih 20 minuta iz bakterije nastane nova bakterija, za 40 minuta iz takve dve bakterije nastanu nove dvije i tako redom – upozorava doktorka Kovaček.

Na rešetki od česme u novinarkinoj kuhinji je bilo 3.000!

Jabuka ipak vjerovatno prljavija od česme

Kaže, bilo bi dobro provjeriti kakva je voda koja izlazi iz takve česme. Na pitanje, znači li to da će jabuka biti prljavija nakon pranja s vodom iz takve slavine, ipak je rekla nešto utješno.

- Mislim da ipak ne. Svi jabuke kupujemo po trgovačkim centrima ili na pijacama i mnogi ih prenose preko svojih ruku. Vjerujem da bi na kori jabuka bilo i više bakterija nego na vašoj česmi– rekla je dr Kovaček.

- Nakon ovog rezultata sam se uznemirila jer prave stvari, kojih sam se iskreno bojala, tek su slijedile. Mašina za pranje sudova. To je ultimativno najmoćnija mašina u mom domu jer radi dva puta na dan. Vikendom je upalimo i tri puta. Jer djeca neprestano iznose jednu-dvije-tri-pet čaša iz kojih piju. Svaki zalogaj, koriste novu kašiku ili viljušku. Posuđu nema kraja i ono se kod nas neprestano gomila i gomila...

Bris smo uzeli u mašini za sudove sa prskalica iz kojih bi trebalo da izlazi čista voda za ispiranje. Provjerili smo kakav se bakteriološki horor tamo skriva, jer ako je to prljavo, prljavo je apsolutno sve suđe u mojoj kuhinji.

- Mašina za sudove je izvrsna. U njoj nema bakterija – bila je kratka s osmjehom dr Kovaček. Zapravo, u svijetu mikroba nikad ne možete reći da bakterija apsolutno nema. Ali u vašoj mašini za sudove ih je toliko malo da ih mi našim metodama nismo otkrili.

Mašinu za sudove jednom mjesečno održavam tako što u nju ulijem oko litar alkoholnog sirćeta i stavim program sa najjačom temperaturom.

- Mnogi greše kad ne ispiru veće komade hrane s posuđa i takvo ga stavljaju prati. Deterdžent jednostavno ne može odraditi toliko dobar posao i na kraju se mašina zaprlja.

Frižider čuva i bakterije


Sljedeći na redu bio je frižider. Trebala sam se dobro suzdržati da hladnjak ne očistim pre uzimanja briseva jer sam imala osećaj da će brisevi biti veoma loši.
U frižideru, svako malo nekako zaluta kobasica ili salama bez omota, jednostavno se stavi na policu. Došeta tu i povrće iz bašte, unese se i zemlje. Sve se to brzinski sanira i očisti, ali moj frižider dugo nije temeljno očišćen.

- Frižider nije loš, ali nije ni naročito dobar. U njemu smo našli 3.400 aerobnih mezofilnih bakterija po mililitru. Frižider treba oprati jer je ukupan broj mikroorganizama bio preveliki. I hranu nikad ne treba stavljati direktno na površinu hladnjaka. To treba biti u posudama.

Nije mit - sunđeri su jako, jako prljavi...

A uskoro sam otkrila da stvarno nije mit da sunđeri za sudove treba vrlo, vrlo, vrlo često mijenjati jer što nije na njoj – to jednostavno u svijetu mikroba ne postoji. To je dokazala i moj sunđer koju sam koristila dvije nedelje prije uzimanja briseva.

- E u njoj smo našli enterobakterije, koje se još nazivaju i fekalnim bakterijama, među kojima spadaju i ozbiljni uzročnici bolesti kao što su salmonele ili Ešerihija. Od 3.200 bakterija po mililitru, na vašem sunđeru bilo je i 390 enterobakterija. Dobro je što nije bilo opasnih kao što su spomenuta salmonela, Ešerihija. Ipak nije čudo da smo našli enterobakterije jer sunđerom peremo sve – posuđe, sudoper, radne površine – rekla je dr Kovaček.

Upitala sam širom otvorenih očiju i s velikim strahom. "Našli ste fekalne bakterije?!".

- Da, ali njihov izvor ne treba biti toalet, nego voće i povrće, sve što dolazi iz zemlje jer se u zemlji nalaze ove bakterije. To dakle dolazi s krompirom, šargarepom, peršunom...

Iako u laboratoriju Nastavnog zavoda u Zagrebu nisu do kraja identifikovali o kojim vrstama enterobakterija se radilo na mojoj spužvici, utješno je što nije bilo salmonele i Ešerihijee koje su uzročnici najozbiljnijih bolesti. Pouka je jasna – sunđer treba češće mijenjati i vrlo često dobro prati u toploj vodi s puno deterdženta. Jer sve što bakterija trebaju da bi narasle, dobiju na sunđeru – vodu i ostatke hrane.

Sapun prljaviji od toaleta

Idući bris bio je od vodice koja ostaje od sapuna na podmetaču. Tu sam očekivala da će biti zanimljiv rezultat jer sam ranije s dr. Kovaček radila istraživanje sapuna u trgovačkim centrima pa smo imali i zastrašujuće rezultate sa zaista jako puno bakterija u jednom centru. Tada sam saznala da bakterije itekako mogu rasti čak i u sapunu. To je pokazala i moja analiza.

- Broj bakterija bio je strahovito velik. Nisam sigurna da mogu taj broj dobro izgovoriti: tri-puta-deset-na-osmu.... (ovako to izgleda brojčano 30,000.000). Toliko je bilo bakterija po mililitru. Među njima su vjerovatno i bakterije nonfermentori koje nisu naročito opasne, ali nije zgodno da ih imate u tako velikom broju. Zar ne – upitala je nježno doktorica, a ja sam ostala nijema.

Da bi stekli utisak u čemu se nakotilo toliko bakterija reći ću i to da sam veče prije oprala podmetač ispod sapuna i da sam uzela bris vodice koja se nakupljala u ulošku od sapuna otprilike 12 sati. Kakve su onda ruke nakon takvog sapuna?

- Dobro, nismo uzimali bris sapuna, nego vodice u kojem je taj sapun. Pretpostavljam da će sapun skinuti te bakterije i da će one otići pod velikim mlazom vode. Dobro je da tu nismo našli enterobakterije. Ali nije dobro da se s ovime oprete ruke na kojima su ranice, ogrebotine ili možda lice – savjetovala je dr Kovaček.
Igračke u kupatilu mamac za mikroorganizme

Kao majku me uvijek kopkalo kakve su plastične igračke za kupanje koje stoje uvijek uz kladu. Svako malo zavirim u plastičnu kutiju s tim igračkama i nerijetko nađem kako se natapaju u zaostaloj vodi u toj kutiji. Na njima se nakupi i kamenca. Ali uvijek se nađu u kadi, malac (3 godine), redovno zagrabi vodu iz kante pa se cereka kad ja viknem da ne pije vodu iz kade. A on to opet napravi. I tako u krug. Sumnjala sam - i bila sam u pravu. Na njima je bakteriološki nered, bakterijske civilizacije.

- Bilo bi zanimljivo da ste uzeli i bris iz same kutije u kojoj se nakuplja voda jer na igračkama je bilo 18.000 bakterija, a od toga 9.000 enterobakterija zajedno s nonfermentorima. Ništa opasno, ali to je jako veliki broj. Igračke treba oprati, istisnuti vodi iz njih i osušiti ih nakon igranja u kadi. A malom detetu padne na pamet da popije vodu iz takvih igračaka, zar Opet, među enterobakterijama nije bilo patogenih uzročnika bolesti.

Doktorka je objasnila da je za trovanje hranom potrebno pojesti najmanje 100.000 bakterija, na pr. salmonele, kako bi razvili simptome trovanja kao što su povraćanje, proliv, temperatura. Na mojim igračkama bilo je 9.000, daleko manje od granice trovanja. Ipak...

- Nismo zabeležili nijedan slučaj trovanja enterobakterijama koje vi imate. Ali zamislite da dete popije vodu iz takve igračke – ništa neće biti, ako je zdravo. Ali najgore je razdoblje kad ne znate da se kuha bolest, neka viroza. Iskreno, ne znam kako bi dete reagovalo o da na to doda gutljaj vode iz takve igračke – rekla je doktorka.

Ima nešto na što sam ipak ponosna u ovoj priči (uz mašinu za sudove) – WC daska. To je pokazala analiza.

Ona je čišća od rešetke sa slavine, a ukupan broj bakterija bio je oko 30 kolonija po mililitru. O, da, ona je bolja i od vašeg frižidera – kratka je bila dr. Kovaček. Ona je bila toliko dobra da na WC-u mogu rezati salamu, jer moja WC daska zadovoljava bakteriološke kriterije i za profesionalne kuhinje.
WC daska dovoljno dobra za površinu kuhinje

Ozarila sam se, ali je doktorka bila oštra.

- Ipak nemojte rezati meso na WC-u – rekla je ali i dodala da je ta daska bila verojatno bolja do daske za rezanje mesa i povrća u kuhinji. Verujem joj.

Nakon mog iskrenog straha što ćemo naći na Lego kockicama koje su večito u opticaju, kao i slinave ruke mog malca koji koristi ruku kao maramicu pa nastavlja graditi svoje carstvo u kockicama, ugodno sam se iznenadila kad sam doznala da na njima ima samo 120 bakterija. Slično je bilo i s daljinskim, kojeg diraju sve naše ruke u svim izdanjima. Tu je bilo manje od 100 bakterija.
 

- Jako dobro. Zapravo se radi o suvim površinama i jasno je da se bakterije ne mogu tu lako razmnožiti. Zato su rezultati tako dobri – rekla je dr. Kovaček.

Saveti stučnjaka za čišćenje

Marijana Šimunić Rajič, koja sa firmom Servis Eko Dom ima 15-godišnje iskustvo čišćenja i mašinskog pranja nameštaja, kaže kako u održavanju prostora treba biti umeren i ne treba stvarati iracionalni strah od bakterija.

- Preterano čišćenje koristeći hemikalije može štetiti zdravlju, naročito djeci. Red uvek treba održavati i pospremati. Ali kod čišćenja dobro je koristiti i alernative u kojima možemo koristiti jeftina, prirodna i sigurna sredstva. Za održavanje normalne higijene u domu savetuje korištenje belog alkoholnog sirćeta, limuna i eteričnih ulja koja dobro dezinfikuju površine. Marijana Šimunić Rajič dala je nekoliko takvih saveta za čišćenje.

- Kupatilo trepa oprati jednom u nedelju dana, WC školjku svaki dan. Da biste dezinfikovali sanitarije i skinuli kamenac, dobro je u prskalicu pomešati dva prsta alkoholnog sirćeta, 30-ak kapi eteričnog ulja (čajevac je najbolji, dobri su i lavanda, ružmarin i eukaliptus) i malo ekološkog deterdženta za suđe. Sirće će odlično skinuti kamenac. Ista mešavina odlična je i za pranje frižidera, a dobar je i oceđeni limun koji će i izbleti potamnele police. Sunđer za posuđe treba menjati svake nedelje. Ako nemate novu, prelijete je ključalom vodom i stavite u mikrotalasnu. Svaka dva meseca u mašinu za sudove ili onu za odeću treba staviti pola litre sirćeta i uključiti najtopliji program. Nemojte to raditi sa starim mašinama jer bi veliki komadi kamenca mogli začepiti odvod - savetovala je sagovornica

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana