Ovaj aparat troši najviše struje u kući: Troši više od frižidera i veš-mašine

Kada razmišljamo o tome koji aparat u kući troši najviše struje, prvo nam na pamet padaju frižider i zamrzivač, koji rade bez prestanka, ili televizor, Wi-Fi ruter i ostali uređaji koji stalno ostaju u stanju pripravnosti.

Ipak, na konačan račun za struju utiču i svakodnevne navike kojima često ne posvećujemo dovoljno pažnje, kao što je pripremanje obroka.

Upravo se u kuhinji, kako pokazuje jedna poljska analiza, nalazi uređaj čija je godišnja potrošnja električne energije mnogo veća nego što većina nas pretpostavlja.

Električni šporet troši skoro šest puta više struje od frižidera

Riječ je o električnom šporetu, čija se godišnja potrošnja procjenjuje na gotovo 1.500 kilovat-sati (kWh). Poređenja radi, frižider u istom modelu domaćinstva troši višestruko manje električne energije.

Prema poljskoj rang-listi, koju je objavila i energetska kompanija Energa, električni šporet najveći je potrošač struje među deset kućnih uređaja.Istraživanje je rađeno 2021. godine na primjeru četveročlane porodice. Računato je da je cijena struje ista tokom cijelog dana, bez dnevne i noćne tarife.

Prema toj procjeni, električni šporet godišnje potroši čak 1.480 kWh, dok indukciona ploča troši oko 1.168 kWh.

Na trećem mjestu je električni bojler od 120 litara, s procijenjenom godišnjom potrošnjom od 1.080 kWh.

Zanimljivo je da se električno kuhalo za vodu, iako radi relativno kratko, našlo na četvrtom mjestu s 292 kWh godišnje.

Za njim dolaze mašina za pranje posuđa sa 262 kWh i frižider sa 252 kWh godišnje.

Brojke jasno pokazuju da uređaji koje uključujemo povremeno, ali redovno, mogu tokom godine potrošiti mnogo više struje nego što očekujemo.

Koliko struje godišnje potroši porodica od četiri člana?

Za širu sliku vrijedi pogledati i podatke iz Danske.

Prema podacima danske Agencije za energetiku (Energistyrelsen), prosječna danska porodica godišnje potroši oko 4.500 kWh električne energije.

Riječ je o domaćinstvu s dvoje odraslih i dvoje djece, a u obračun nisu uračunati električno grijanje prostorija i zagrijavanje vode.

Danski podaci pokazuju da najveći dio struje u domaćinstvima odlazi na pranje veša, elektroniku i zabavu, kao i na uređaje za hlađenje i zamrzavanje hrane.

Na ukupnu potrošnju, naravno, utiču broj ukućana, veličina stana, broj električnih uređaja i svakodnevne navike.

Sitni trikovi kod šporeta koji smanjuju račun za struju

Iako se ove brojke odnose na konkretne modele domaćinstava i ne mogu se direktno prenijeti na svaku porodicu kod nas, one pokazuju koliko svakodnevne navike mogu uticati na potrošnju struje. Čak i kada znamo koji uređaj troši najviše električne energije, nekoliko malih promjena tokom kuhanja može pomoći da račun bude niži.

Tokom kuhanja moguće je uštedjeti uz nekoliko jednostavnih promjena.

Kada stavite poklopac na šerpu, smanjujete gubitak toplote i hrana se brže sprema, a posuđe odgovarajuće veličine bolje koristi grijaću površinu.

Na klasičnim električnim pločama možete isključiti grijanje nekoliko minuta prije kraja kuhanja i iskoristiti preostalu toplotu.

Isto tako, pripremanje više obroka odjednom i izbjegavanje nepotrebnog zagrijavanja velikih količina vode mogu doprinijeti manjoj potrošnji.

Stvarna potrošnja zavisi od vrste i starosti uređaja, njegove energetske efikasnosti, kao i od toga koliko često i na koji način ga koristite.

Zato ove vrijednosti treba shvatiti kao okvirne procjene, a ne kao pravilo koje važi za svako domaćinstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.