Zanimljivosti o programiranju

Prvi programer bila je Ada Lavlejs, kćerka pjesnika Lorda Bajrona. Ona je 1843. napisala uputstvo za računarsku mašinu koja u to vrijeme nije postojala, pa se njen rad smatra prvim programom u istoriji. Izraz "bag" kao naziv za grešku u programu nastao je 1947. kada je u računaru "Harvard Mark II" pronađen insekt koji je napravio problem. Jedan od najranijih programskih jezika napravio je njemački inženjer Konrad Cuze četrdesetih godina XX vijeka i zvao se plankalkul.

Prvi veliki računari nisu imali programe kao danas. Na primjer, "enijak" iz 1945. je programiran tako što su inženjeri povezivali kablove i prebacivali prekidače, a taj posao je mogao da traje danima. Sredinom pedesetih nastao je "fortran", prvi jezik visokog nivoa koji je postao široko korišćen i danas se koristi u naučnim proračunima, što pokazuje koliko dugo može da traje jedna tehnologija. Šezdesetih godina pojavio se "bejzik" koji je omogućio da programiranje postane dostupno i početnicima. Danas postoji više stotina programskih jezika. Neki su popularni i koriste se svuda, a drugi su napravljeni samo za uske oblasti, kao što su industrijske mašine ili grafika.

Zanimljivo je da NASA i dalje koristi dijelove koda napisane sedamdesetih godina. Kako je riječ o misijama u kojima nema mjesta za grešku, stari i provjereni programi često ostaju u upotrebi decenijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.