Zanimljivosti o pamćenju

Ljudsko pamćenje je jedan od najfascinantnijih i najsloženijih aspekata naše spoznaje.

Pamćenje ili memorisanje jeste proces svjesnih bića u kojem nervni sistem trajno ili privremeno čuva određene podatke. Imamo različite tipove memorije - sezonsku, kratkotrajnu dugotrajnu. Senzorska memorija je kratki zapis senzorskih informacija, kao što je ono što vidimo ili čujemo. Kratkotrajna memorija je ograničen kapacitet skladištenja informacija kojima se trenutno bavimo.

Dugotrajna memorija je ogromno skladište informacija do kojih možemo pristupiti tokom vremena. Ljudski mozak može da uskladišti do 2,5 petabajta informacija. Ovo je ekvivalent oko 300 godina HD videa. Sjećanje počinje da "radi" još u materici, oko 20. nedjelje nakon začeća. Ljudska pažnja traje oko 20 minuta. U posljednjoj deceniji, prosječni raspon pažnje smanjio se za 12 minuta zbog tehnologije i brzog načina života. Kratkoročno pamćenje odraslog čovjeka može da zadrži sedam informacija u isto vrijeme, ali samo oko 20 sekundi. Traumatične događaje možemo da zapamtimo veoma detaljno. To je zato što traumatska iskustva mogu izazvati snažan emocionalni odgovor, koji pomaže u kodiranju i konsolidaciji sjećanja.

Ljevoruki ljudi obično imaju bolje pamćenje od dešnjaka. Oko 60% sjećanja starije odrasle osobe je kada je imala između 15 i 25 godina. Naučnici su otkrili da beta-blokatori mogu blokirati, pa čak i izbrisati negativna sjećanja. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.