Foto: Arheolog tri godine plovio kao viking
Vikinzi su bili strašni ratnici i moreplovci iz Skandinavije koji su, otprilike od 800. do 1050. godine, trgovali, pljačkali i naseljavali područja širom sjeverne Evrope, Islanda, Grenlanda, pa čak i Sjeverne Amerike.
Međutim, većina onoga što naučnici znaju o pomorskim mrežama vikinga odnosi se na njihove polazne i krajnje tačke, a između njih su mogli da biraju mnoštvo različitih ruta. Kako bi popunio tu rupu u znanju, jedan arheolog odlučio je da krene tragom vikinga - ili, preciznije rečeno, njihovim talasima.
Da bi rekonstruisao njihove morske rute, arheolog sa Univerziteta u Lundu, Grir Jaret, plovio je u funkcionalnim brodovima sličnim vikinškim duž norveške obale u seriji eksperimentalnih putovanja. Preživljavajući ta putovanja iz prve ruke, arheolog je nastojao da razumije gdje je vikinškim moreplovcima najviše imalo smisla da potraže utočište tokom puta ka odredištu. Na taj način identifikovao je četiri prirodne luke koje su vjerovatno služile kao polazne i zaustavne tačke.
"Često znamo samo polazne i krajnje tačke trgovačkih ruta u doba vikinga. Velike luke kao što su Bergen i Trondhajm u Norveškoj, Ribe u Danskoj i Dablin u Irskoj. Ono što mene zanima jeste šta se dešavalo tokom putovanja između tih trgovačkih centara. Moja hipoteza je da je ta decentralizovana mreža luka, smještena na malim ostrvima i poluostrvima, bila ključna za efikasnost trgovine u Doba vikinga", objašnjava Jaret.
Između septembra 2021. i jula 2022. godine, Jaret i njegova posada izveli su 15 probnih plovidbi i dva probna putovanja u trajanju od oko tri nedjelje, u sedam različitih nordijskih brodova - tradicionalnih, malih, otvorenih drvenih jedrenjaka koji se u nordijskim krajevima koriste već skoro 2.000 godina.
Nije sve išlo glatko - jednom prilikom se slomio jarbol koji je držao glavno jedro, i to na više od 25 kilometara od obale, pa su morali da spoje dva vesla kako bi privremeno obezbijedili jedro dok se nisu vratili na kopno. Ukupno su preplovili 1.494 nautičkih milja.
Eksperimentalni arheolog je odlučio da potencijalne "luke utočišta" duž pomorskih ruta moraju da obezbijede slatku vodu, zaklon od talasa i vjetrova i dobar pogled na more. Pored toga, morale su biti dostupne i u uslovima slabe vidljivosti, dovoljno prostrane za nekoliko brodova, pristupačne iz različitih pravaca i smještene u "prelaznim zonama" - priobalnim tačkama sa kojih je moglo da se dođe do unutrašnjosti.
Pored ovih kriterijuma, Jaretovo istraživanje uključuje digitalnu rekonstrukciju nivoa mora iz Doba vikinga, postojeća saznanja o velikim vikinškim pomorskim centrima, kao i informacije o tradicionalnim rutama jedrenjaka iz 19. i ranog 20. vijeka od samih mornara i ribara. Arheolog je takođe precizirao da se njegov rad odnosi na vikinška duga putovanja, a ne na vojne ili pljačkaške pohode.
"Fokus ove studije na praktičnom moreplovačkom znanju i iskustvu ima za cilj da se suprotstavi uobičajenoj akademskoj pristrasnosti ka kopnenim i tekstualnim izvorima i perspektivama", napisao je Jaret u studiji.
Na ovaj način tvrdi da je identifikovao četiri potencijalne vikinške luke. Ove udaljene lokacije duž norveške obale imaju različite stepene arheoloških dokaza koji ukazuju na nekadašnje ljudsko prisustvo. Jaret je, čini se, prvi koji je predložio da su te lokacije mogle služiti kao usputne stanice tokom vikinških pomorskih putovanja.
"Spisak mogućih luka iz Doba vikinga", objasnio je, pokazujući na dijagram u studiji, "zamišljen je kao radni dokument koji može oblikovati, ali i biti oblikovan budućim arheološkim istraživanjima i iskopavanjima."
Vrijedi podsjetiti da, čak i sa digitalnim rekonstrukcijama morskog pejzaža iz tog doba, eksperimentalne plovidbe ne mogu dati dokaze o vikinškoj aktivnosti u mjeri u kojoj to čini direktan arheološki materijal. Ipak, kreativni i praktični pristupi poput Džaretovog podsjećaju nas da rješenje ponekad zahtijeva drugačiju - bukvalno - perspektivu. Ostaje da se vidi da li će njegov rad inspirisati buduća arheološka istraživanja, prenosi "RTS".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.