Srđan Vukadinović, član selektroskog vijeća 24. susreta

Predstave savremene, ali ove godine je kvantitativni i kvalitativni nivo predstava iz BiH na nešto nižem nivou nego prošle, pa i prethodnih godina

BRČKO - Susreti pozorišta BiH u Brčkom, 24. po redu, počeće večeras predstavom Nikšićkog pozorišta "Siroti mali hrčki", autora Gordana Mihića u režiji Gorana Bulajića. Organizacioni odbor 24. susreta pozorišta BiH, koji će trajati do 22. novembra, na prijedlog, tročlanog selektorskog vijeća, odabrao je osam predstava koje će se takmičiti u zvaničnoj konkurenciji susreta koji od ove godine imaju regionalni karakter. Selektorsko vijeće - Muhamed Dželilović iz Sarajeva, Srđan Vukadinović iz Tuzle i Darko Lukić iz Zagreba - odabralo je pet predstava iz BiH i po jednu predstavu iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Srđan Vukadinović, član Selektorskog vijeća Susreta za "Glas Srpske" je rekao da su predstave savremene, a da je ove godine kvantitativni i kvalitativni nivo predstava iz BiH na nešto nižem nivou nego prošle, pa i prethodnih godina. ? Da li je selektorsko vijeće odgledalo sve kandidovane predstave i čime se rukovodilo pri izboru predstava za ulazak u zvanični repertoar Susreta? - Iz BiH je za Susrete pozorišta BiH bilo prijavljeno 18 predstava, i tridesetak iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Svaku predstavu je na matičnoj pozornici, teatra koji je prijavio, vidio bar jedan član Selektorskog vijeća, dok su ostali vidjeli preko VHS ili DVD zapisa. Kriterijum u odabiru predstava za zvaničnu selekciju je kvalitet i određena naglašenost na kreiranim likovima u njima, budući da je moto Festivala "Lik kao okosnica teatarske priče o regionalizmu i kosmopolitizmu Festivala". ? U poređenju sa prošlim godinama kakav je kvalitet ovogodišnjih predstava? - Bez ikakve namjere da prejudiciram stvari u procjeni predstava mogu samo reći da je i kvantitativni, a i kvalitativni nivo ovogodišnjih predstava iz BiH na nižem nivou nego prošle, pa i prethodnih godina. To ne znači da i među njima neće biti nekih koje će, prije svega, brčansku publiku zainteresovati i osvojiti nekim specifičnim teatarskim segmentom. ? Kakva je tematika predstava, s obzirom na to da je prethodnih godina u većini komada preovladavala ratna tematika? - Ovogodišnje predstave imaju različite teme. Većina predstava su prije savremene nego istorijske, sa svim onim nedaćama koje po život čovjeka nosi preobražaj društva i promjena sistemskih rješenja. U tim tranzicijskim gibanjima najveći stradalnik je onaj obični čovjek koji živi od svoga rada. Pošto nije u mogućnosti da osigura sopstvenu egzistenciju zapada u sivilo svakodnevice. Ta otuđenost je najveći problem današnjice i većina predstava je takve sadržinske strukture. ? Da li postoji relevantna vremenska distanca za predstave sa ratnom tematikom i zbog čega se većina autora iz Federacije BiH okreće toj tematici i to tendenciozno okrivljujući jedan narod za ratna dešavanja? - Nekada je vremenska distanca za javno predstavljanje istorijskih istina iz naše prošlosti iznosila 50 godina, arhivi su mogli da se otvore i da se u njima istražuje bliska prošlost. U savremenom društvu se taj period znatno smanjuje, ali u BiH ta distanca će imati svoje puno opravdanje onda kada se postigne minimum nesaglasnosti oko bitnih pitanja mimoilaženja, koja danas muče najveći broj stanovnika oba entiteta BiH. ? Je li moguće očekivati prošlogodišnji incident usljed jednostranog pristupa tumačenju ratnih dešavanja u pojedinim predstavama ratne tematike? - Da bi nešto bilo incident ono mora da ima potpuno isti tretman na cijeloj teritoriji BiH. Koliko ja znam neki listovi, koji inače nemaju kapacitet da prate cjelovitost ovih Susreta, su prošle godine smatrali incidentom nedodjeljivanje nagrade jednom unaprijed favorizovanom piscu. Istina, to je bio usamljen slučaj i ne treba ga ozbiljno tretirati, ali ga navodim kao primjer. U pola BiH uopšte se i nije pominjao taj slučaj oko predstava koje Vi navodite. To pokazuje da koliko god mi insistirali na cjelovitosti Susreta pozorišta BiH, i na činjenici da su oni vezivno tkivo urušenih prostora BiH, da do cjelovitog postignuća saglasnosti oko istih stvari treba još dugo vremena. M. ĐURĐEVIĆ PROGRAM Sutra (drugo veče) biće odigrana predstava "Katarina Kosača" pozorišta "SARTR" iz Sarajeva, autora Ibrahima Kajana u režiji Gradimira Gojera. "Kazalište Gavella" iz Zagreba igra "Sinovi umiru prvi" autora Mate Matešića u režiji Božidara Violića. Četvrte večeri Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda u Brčkom će izvoditi "Hadersfild" autora Uglješe Šajtinca u režiji Aleks Čizholm, a sljedeće večeri, u ponedjeljak, na repertoaru je "Omer-paša Latas" Narodnog pozorišta Srpske autora Nebojše Dugalića. Narodno pozorište iz Sarajeva izvodiće predstavu "Igra plakanja" autora Almira Imširevića u režiji Gorčina Stojanoviša. Pretposljednje večeri susreta biće odigrana predstava "Hrvatskog narodnog kazališta" iz Mostara "Bljesak zlatnog zuba" autora Mate Matešića, a susrete će zatvoriti predstava Narodnog pozorišta Tuzla "Hanka" autora Isaka Samokovlije u režiji Sulejmana Kupusovića. Nagradni fond 24. susreta pozorišta BiH, obezbijeđen od strane Vlade distrikta, iznosi 72 hiljade maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.