Pozorišna scena za djecu u RS (1)

Glas Srpske
Pozorišna scena za djecu u RS (1)

Dječije pozorište Republike Srpske postiglo velike uspjehe na međunarodnom planu, rekao Predrag Bjelošević... Dramski stvaraoci bi trebalo da djeluju na djecu predstavama i da se bave estetikom i ljepotom, istakao Luka Kecman

DJETINjSTVO je nezamislivo bez čarobnog svijeta bajki, a sve je još magičnije kada one ožive u pozorištu. Međutim, nisu svi mališani u Republici Srpskoj počastvovani da uživaju u svijetu pozorišnih čarolija. Osim Dječijeg pozorišta Republike Srpske, u Banjoj Luci ne postoji više nijedna profesionalna kuća, koja se bavi predstavama za djecu. U manjim gradovima malobrojni poklonici Talijinog hrama svojski se trude da djevojčicama i dječacima omoguće susret sa Pinokijem, Pepeljugom, dobrim vilama i zlim čarobnjacima. - Činjenica je da u Federaciji BiH djeluje više profesionalnih scena za djecu kao što su dvije mostarske; Pozorište lutaka u Istočnom Mostaru i Lutkarsko kazalište pri HNK u Zapadnom Mostaru. U Sarajevu djeluje Pozorište mladih i Studio lutkarstva pri teatru SARTR. Ova slika bi se uskoro mogla značajno promijeniti ukoliko strategija kulture Republike Srpske, koja je u izradi, predvidi brži razvoj profesionalnih pozorišnih scena i u drugim dijelovima Republike Srpske - mišljenje je direktora Dječijeg pozorišta Republike Srpske Predraga Bjeloševića. On je dodao da dva profesionalna pozorišta u Republici Srpskoj (Narodno i Dječije) ne mogu zaposliti brojne mlade akademske glumce. U Dječijem pozorištu trenutno je zaposleno dvanaest mladih akademskih glumaca. - Velika je odgovornost afirmisati teatar za djecu u svim njegovim oblicima i na najširem prostoru Republike Srpske, a istovremeno na najbolji način promovisati umjetnost za djecu, koja se stvara ovdje, na međunarodnoj sceni. I pored dugogodišnjih nemogućih uslova za rad, slabe tehničke opremljenosti i finansijskih poteškoća, ostvarili smo ogromne uspjehe u posljednjih desetak godina i pred nama je novo blistavo vrijeme - rekao je Predrag Bjelošević. Iako su u Republici Srpskoj malobrojne, predstave za djecu ipak bi trebalo da zadovoljavaju osnovnu ulogu, a to je pedagoška. - Mora se voditi računa da se obuhvate svi uzrasti, od treće godine, a bilo bi dobro da postoje i predstave za srednjoškolce. Dramska literatura za taj uzrast je vrlo tanana, teško da može da se izdvoji nekoliko dobrih tekstova - istakao je pozorišni kritičar iz Banje Luke Luka Kecman. On je podsjetio na prijeratno vrijeme, kada je veza između pozorišta i prosvjetno-pedagoških zavoda bila čvrsta. Pozorište je tada na repertoaru djelimično imalo predstave koje su pratile ono što se tematski radilo u školama. - Tako je pozorište za djecu na najdirektniji način ulazilo u nastavni obrazovni proces. U Banjoj Luci je prije nekoliko godina postavljena "Ježeva kućica" Branka Ćopića, koja nije čisto dramska forma, ali se lako pretvara u nju. To je štivo koje bi zaista svako dijete trebalo da zna napamet, kao i da ga pogleda u pozorištu - rekao je Kecman. Prema njegovim riječima, dramski tekst Ljubivoja Ršumovića "Uspavana lepotica" mogao bi da bude uvršćen u program osnovnog školovanja, a zatim i postavi na pozorišnu scenu. - Veoma je važan umjetnički doživljaj, a umjetnici, lutkari, dramski stvaraoci, trebalo bi predstavama da djeluju na djecu i da se bave estetikom i ljepotom. Lutke, njihov vizuelni izraz, kostimi, sve to kod djece izaziva osjećaj za lijepo - naglasio je Luka Kecman. (Nastavak u sljedećem broju) A. RAJKOVIĆ RODA Najmlađi banjolučki teatroljupci mogu da uživaju i u predstavama koje izvodi Dječiji studio glume "Roda" sa umjetničkim rukovodiocem Nenom Rodić. - Cilj nam je da djeca iz "Rode" nauče sve o sceni i pozorištu, upoznaju se se rekvizitom. Osim toga, oni kroz to zavole pozorište i igru, a uče i da koriste maštu. Djecu učim da je pozorište i predstava igra, jer ne želim da se plaše i imaju tremu - naglasila je Nena Rodić. I sama glumac - lutkar, Rodićeva je istakla da se i poslije 34 godine profesionalnog rada, uvijek vraća djetinjstvu, kroz lutkarske predstave.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana