Poslije 16 godina u Foči održan vaskršnji sabor

Pored prirodnih materijala, opeke i kamena, hram u Foči će biti obložen i pločama rijetke sedre, ili sige, koje najviše ima u okolini Foče i kojom je oblagana Gračanica

FOČA - Dan vedar i sunčan, vaskršnji, a u porti Svetosavskog hrama u izgradnji, na desnoj obali Ćehotine, u centru grada, okupio se silan narod. Kulturno-zabavni program, na otvorenoj sceni, pod vedrim nebom, budi emocije. "Hoćemo li čoče, čoče, gradit' crkvu nasred Foče", odjekuje pjesma grlatih momaka, članova izvorne pjevačke grupe Društva "Herceg Šćepan", a narod, sa uzbuđenjem, prihvata pjesmu. Njima su se pridružili narodni guslari, dvojničari, članovi Osnovne muzičke škole i ženska etno-grupa "Vila". Onda su momci i djevojke u živopisnim narodnim nošnjama poveli kolo, u kome je neko izbrojao 700 duša. - Ova pjesma o gradnji crkve nasred Foče govori koliko je silna želja naroda pravoslavnog da, nakon 500 godina, ponovo izgradi bogomolju - govori ugledni Fočak Simo Ćosović, koji, do rata, nije propustio nijedan crkveni sabor u Gornjem Podrinju i Hercegovini. Simo i porodica, veli, nikada nisu propustili ni da daruju novčani prilog za gradnju bogomolje, ma gdje se ona podizala. Uvijek se za crkvu prinosilo, za zdravlje potomstva, a u spomen duša preminulih predaka. I sad je ovaj domaćin, od svoje skromne penzije odvojio novac za Svetosavski hram u Foči, koji će biti najveći pravoslavna bogomolja u BiH, a treća na Balkanu. Pored narodnog saborovanja o Maloj Gospojini u Čajniču i o Preobraženiju u Rogatici, najpoznatiji su bili i fočanski o Vaskrsu i o Pokrovu. Posljednji su održani 1991. godine. Priču o zidanju hrama Svetog Save u Foči nastavljamo sa protojerejima Danilom Crnogorcem i Rankom Bilincem, članovima Odbora za izgradnju hrama. Vele da se hram gradi na najljepšem mjestu u gradu, tamo gdje je i prije Kosmeta, postojala pravoslavna crkva. U razgovor se uključuje i arhitekta Grujo Milanović, građevinski nadzornik na poslovima izgradnje ovog, ali i još desetak crkava na području fočanske i drugih opština. - Hram, koji je projektovao inženjer Peđa Ristić iz Beograda, dug 47, širok 30 metara, površine 755 kvadratnih metara, biće i pravi biser po ljepoti među crkvama i hramovima u BiH šire - kaže Milanović, napominjući da se u akciju podizanja hrama, masovno, uključio srpski narod ovdje i u dijaspori. Pored prirodnih materijala, opeke i kamena, hram u Foči će biti obložen i pločama rijetke sedre, ili sige, koje najviše ima u okolini Foče i kojom je oblagana Gračanica. Pomoć oko izgradnje hrama očekuju od Fočaka koji žive u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Čačku, od kojih su mnoge Vaskrse proveli u zavičaju, ali i od Srba u Kanadi, Australiji, Grčkoj i Americi i svih ljudi dobre volje. Ako bude sve išlo po planu, u Foči očekuju da će pokrivanje hrama Svetog Save biti završeno do Pokrova presvete Bogorodice, 14. oktobra ove godine. D. TODOROVIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.