Nobelova nagrada za književnost Doris Lesing

Lesingova rekla da zna da je bila kandidat za Nobela već decenijama i da zato "ne može da kaže da je previše iznenađena"

STOKHOLM - Odluka Švedske akademije o dodjeli Nobelove nagrade za književnost Doris Lesing za cjelokupno djelo iznenadila je mnoge, dok je ona sama rekla da nije pretjerano iznenađena, jer je njeno ime već decenijama razmatrano, prenijele su agencije. Doris Lesing, koja će 22. oktobra napuniti 88 godina, saznala je da je dobila Nobelovu nagradu od novinara koji su je čekali ispred kuće i saopštili joj vijest dok je izlazila iz taksija vraćajući se iz kupovine. Ona je sa kućnog praga rekla da zna da je bila kandidat za Nobela već decenijama i da zato "ne može da kaže da je previše iznenađena". - Imam 88 godina i nisu mogli da daju Nobela nekome ko je mrtav, pa mislim da su vjerovatno mislili da je bolje da mi dodijele sada - rekla je Doris Lesing, prenijeli su britanski mediji. Doris Lesing nije imala lijepe riječi za sam proces odlučivanja o Nobelovoj nagradi, a ocijenila je i da to priznanje "ne znači ništa u umjetničkom smislu". Priznala je, s druge strane, da je novčani iznos od 1,5 miliona dolara pozamašan, ali i dalje nije izgledala oduševljeno. - Već zamišljam sve te ljude koji će početi da mi šalju razne molbe u pismima - vidim ih u redu već sada - rekla je ona i dodala da bi bila veoma zadovoljna ako bi dobila nove čitaoce. - Da, to je vrlo lijepo, o tome nisam razmišljala - rekla je ona, dodavši da se posebno nada da će skrenuti pažnju na novo djelo "Alfred i Emili", koje opisuje život njenih roditelja, ali bez strahota Prvog svjetskog rata. Prema navodima stalnog sekretara Švedske akademije Horasa Engdala, odluka o dodjeli nagrade Doris Lesing jedna je od najpažljivije donijetih u istoriji Nobelove nagrade, prenijeli su britanski mediji. Doris Lesing, koja 22. oktobra puni 88 godina, debitovala je 1950. djelom "Trava pjeva", a među njenim najpoznatijim knjigama je i poluautobiografska serija od tri romana "Djeca nasilja", čija se radnja, uglavnom, dešava u Africi. Njen najpoznatiji roman je "Zlatna bilježnica" iz 1962, kojim je, kako je navela Akademija, feministički pokret u povoju dobio pionirsko djelo i koji spada u malobrojne knjige koje su prikazale kako u 20. vijeku izgledaju muško-ženski odnosi. Među njenim najznačajnijim romanima su i "I ponovo ljubav", "Ljeto prije mraka", kao i "Peto dijete". Doris Lesing opisivana je do sada kao afrička književnica, komunistička, feministička, autorka mističnih, psiholoških i naučnofantastičnih djela... Negirajući da je ikada bila aktivna feministkinja, ona je izjavila svojevremeno i da nije nikada voljela taj pokret. - Razne tvrdnje o meni jednostavno nisu tačne - rekla je Doris Lesing, najstarija nobelovka u istoriji te nagrade, koja je možda i najstarija osoba koja ima svoju stranu na popularnom sajtu MySpace. Pripremila B. STEVANDIĆ MIŠLjENjA Pojedini pisci pozdravili su odluku Švedske akademije, pa je tako Umberto Eko ocijenio na Sajmu knjiga u Frankfurtu da je Doris Lesing "velika ličnost", koja "sigurno zaslužuje" Nobelovu nagradu. Džejn Fridman (Jane Friedman) iz izdavačke kuće Harper Kolins, koja objavljuje djela Doris Lesing, rekla je da je odluka Švedske akademije potpuno iznenađenje. - To je potpuno izvanredno. Ona je bila ikona mnogih žena - dodala je Fridmanova. S druge strane, američki književni kritičar Harold Blum ocijenio je da je odluka o dodjeli Nobelove nagrade Doris Lesing izraz "puke političke korektnosti".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.