Korijeni genocida (12)

Nova muzejska postavka u Jasenovcu je, u stvari, revizija ustaškog zločina, piše dr Milan Bulajić u svom prilogu o spomen-području podijeljenom državnim granicama Hrvatske i BiH.

Dr Milan BULAJIĆ Memorijalni muzej Jasenovca novom postavkom predstavlja reviziju ustaških zločina genocida u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Sistematski se sprovodi koncepcija da je Jasenovac bio "radni logor". Klanje specijalno konstruisanim nožem se ne pominje, ni smrt 19.432 djece u povoju do 14 godina starosti. Navodno, Jasenovac treba da bude "muzej holokausta", znači samo jevrejskih žrtava! Namjesto Srba-pravoslavaca žrtava, govori se o "Kozarčanima", "Slavoncima", "Krajišnicima" "grko-istočnicima" i slično. Ni romske žrtve se ne dokumentuju! Provlači se teza da su Srbi i ostale nacionalnosti stradali u Jasenovcu kao politički protivnici NDH, zbog "terorističke aktivnosti". Radi se o pokušaju "pretvaranja ustaškog logora u muzej holokausta", da "domaćoj i međunarodnoj javnosti sugerišu da su zavedeni Pavelićevi sljedbenici ovdje ubijali 'samo Židove'", a Srbi i Romi, Hrvati, muslimani, Slovenci i ostali "stradavali su zbog terorističkih planova protiv 'Nezavisne države Hrvatske'", namjesto istine da su "Srbi stradali zato što su Srbi, Jevreji zato što su Jevreji, Romi zato što su Romi, a Hrvati zato što su bili antifašisti ili neistomišljenici Ante Pavelića", kako piše Zorica Stanimirović u tekstu "Jasenovac pod sumnjom", objavljenom u NIN-u januara prošle godine. Izjava direktorke Jasenovac, zaista, nije Yad Vashem niti Muzej holokausta! Dr Ivo Goldštajn s pravom navodi: "Autori nove postavke su pod uticajem modernih muzejskih postavki poput onih u Vašingtonu i jerusalimskom Jad Vašemu, što samo po sebi nije loše. Ali hrvatska javnost nije izraelska ili američka, koje su prema nacističkim zločinima veoma osjetljivi..." Direktorka Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić u julu 2004. izjavljuje Slobodnoj Dalmaciji: "Ne želimo da prikazujemo anonimne hrpe osakaćenih i ubijenih ljudi, jer se tako reprezentira zločin a žrtva dehumanizuje. Želimo da sve logoraše i žrtve prikazane na izložbi imenujemo, jer se sa imenovanim možemo identificirati." U novoj muzejskoj postavci "više neće biti prikazivana sredstva za ubijanje - kaže, gvozdene poluge, maljevi i klinovi, kao ni fotografije ubijenih i masakriranih osoba... Time se, navodno, ne relativiziraju kolektivne povijesne strahote, već se pridonosi njihovoj konkretizaciji, a posjetilac se senzibilizira za ličnu patnju i kritički stav prema zločinu i nasilju uopće. Nova postavka će imati Memorijalni muzej, Obrazovni centar i Obrazovnu stazu. Središnji dio Memorijalnog muzeja biće 250 staklenih ploča sa 70.000 imena žrtava logora, s mogućnošću dodavanja novootkrivenih imena. Obrazovni centar će educirati posjetioce o logoru i onome što se u njemu dogodilo, a slična će biti i svrha Obrazovne staze, koja će uz Savu voditi od zgrade Muzeja do spomenika Cvijet arhitekte, akademika Bogdana Bogdanovića. Bit će to 'mjesto na kome će mladi učiti o žrtvama totalitarnih režima u 20. vijeku, da bi se pripremili za život u suvremenom pluralističkom društvu. 'Nova postavka' Spomen-muzeja Jasenovac, u ovom dijelu Evrope trebalo bi da postane jedna od najvažnijih institucija za muzejsko-edukativnu djelatnost proučavanja masovnih zločina protiv čovječnosti da bi se oni spriječili." Hrvatska je primljena u Tack Force, koju čine 24 zemlje Evrope, Amerike i Izrael. Hrvatska štampa ide još dalje i govori o "politikantskoj kvazipovijesnoj manipulaciji kojom se željelo nametnuti 'genocidni karakter' Hrvata", "preuveličavanju broja žrtava koja je sezala do nebuloznih 700 tisuća, što je krajem osamdesetih poslužilo i jednoj od osnovnih potki novog velikosrpskog programa koji je kulminirao ratovima u Hrvatskoj i BiH". Doduše, predlaže se "da se otvoreno progovori o genocidu nad Srbima, upravo u kontekstu priče o neukusnom preuveličavanju", piše Vlado Vurušić u tekstu pod naslovom "Jasenovac nije Jad Vašem", objavljenom u zagrebačkom Jutarnjem listu. Hadezovac na čelu Savjeta Savjet Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac je devetočlano tijelo, koje sačinjavaju predstavnici Sabora Hrvatske, Ministarstva kulture Hrvatske, opštine Jasenovac, Saveza antifašističkih boraca, Srba, Jevreja i Roma. Direktor Muzeja je član Savjeta po dužnosti. Poslije isteka mandata predstavnika Jevrejske organizacije Slavka Goldštajna, podrazumijevalo se da za predsjedavajućeg bude izabran srpski predstavnik. Srbi su kandidovali uglednu istoričarku Zoricu Stipetić. Preglasavanjem, u kome je odlučujući glas bio direktorke Nataše Jovičić, za novog predsjednika je izabran HDZ-ovac Zoran Prpić. Prpić ne samo da nije stručan, već potiče iz lokalne organizacije HDZ-a Novske! Predstavnici Srba, preživjelih zatočenika i antifašističkih boraca, napustili su Savjet Spomen-područja Jasenovac. Dr Đuro Zatezalo je isključen iz Savjeta, podvrgnut žestokoj kritici u štampi zbog najnovije knjige "Svjedočanstva genocida", u kojoj je objavio svjedočenja o ustaškim zločinima genocida, u izdanju Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", Zagreb, 2005. (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.