Intervju

Šest decenija poslije oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, tvrdi gradonačelnik, Banja Luka je jedna od vodećih opština u BiH, a u mnogim oblastima ubjedljivo prednjači

Brojnim sportskim takmičenjima i kulturnim priredbama Banja Luka će ove i naredne sedmice obilježavati Dan grada. Prema riječima gradonačelnika Dragoljuba Davidovića, cilj proslave dana oslobođenja Banje Luke je da okupi što više naših sugrađana i da se ovaj važan datum obilježava na cijeloj teritoriji grada. Ono po čemu će ovaj 22. april biti upamćen je otkrivanje spomenika žrtvama logora Jasenovac, čime će Banja Luka, kao centar krajiške regije, koja je najviše osjetila Jasenovačku golgotu, odati priznanje i dužno poštovanje nastradalim. Šest decenija poslije oslobođenja u Drugom svjetskom ratu, tvrdi gradonačelnik, Banja Luka je jedna od vodećih opština u BiH, a u mnogim oblastima ubjedljivo prednjači. ? Banja Luka je danas grad kojim njeni stanovnici mogu da se ponose. O tome svjedoče brojna priznanja iz svih oblasti života, počev od pružanja usluga, socijalne zaštite, izgradnje... Nedavno je ovaj grad dobio i "Bikon status"? - Politika gradskih vlasti je da u svim oblastima idemo naprijed, jer jedino tako se može ostvariti progres. Neka od najvažnijih pitanja za nas su ekonomija, zapošljavanje i rješavanje egzistencijalnih problema naših sugrađana, ali jednako su važna i pitanja izgrađene infrastrukture, vodosnabdijevanje, grijanje, čistoća itd. Na svim tim poljima Banja Luka, iz godine u godinu, ide uzlaznom linijom, počev od sve većeg budžeta, novih ulaganja, izgradnje infrastrukture, socijalne sfere i niza drugih oblasti koje čine život jednog grada. U svemu tome je vrlo bitno kako funkcioniše gradska administracija, a mi smo joj posvetili veliku pažnju. Ako uporedimo stanje kakvo je bilo prije nekoliko godina i ovo sadašnje, jasno je da smo postigli veliki napredak. Kad je riječ o administraciji, Banja Luka je u samom vrhu BiH. "Bikon status" dobili smo zahvaljujući programu koji smo sprovodili sa Englezima, a kroz partnerstvo sa našim institucijama, građanima i nevladinim organizacijama. ? Šta možete navesti kao konkretne rezultate pomenutog partnerstva? - Rezultat pomenutog partnerstva je da imamo nešto što vjerovatno nijedan grad u BiH nema, a to je izuzetno uslužan Centar za socijalni rad, dnevni centri za stare, za maloljetne prestupnike, prihvatilište za djecu u skitnji, dnevni centar za osobe sa poremećajem u mentalnom zdravlju, sigurnu kuću, vrtić za djecu s posebnim potrebama, objekat za društveni rad Roma... Sve to u jednoj godini je zaista mnogo i ukazuje na činjenicu da se u ovom gradu velika pažnja posvećuje građanima koji su na različite načine ugroženi. Sve to smo promovisali i u ovoj oblasti zaslužili status "Bikon" opštine. Imaćemo priliku da posjetimo jednu opštinu u Engleskoj, koja je napravila bolje rezultate od ostalih u oblasti partnerstva, gdje ćemo moći da razmijenimo iskustva. ? Da bi svoje usluge što je više moguće približila građanima, Administrativna služba grada otvorila je proteklih mjeseci nekoliko prijemnih kancelarija u pojedinim mjesnim zajednicama. Kakvi su rezultati? - Prijemna kancelarija je jedan segment djelovanja gradske administracije. Tu smo učinili mnogo, ali sigurno da Banja Luka, ali i druge opštine u BiH, nisu u poziciji koja im pripada. Prvenstveno kad se pogleda kakva su ustavna rješenja opština i gradova, koja nisu zadovoljavajuća i u mnogome nam vežu ruke. Mnogo je toga što muči opštine i predstavlja granicu preko koje ne mogu. Međutim, ono što možemo unaprijediti jeste funkcija prijemne kancelarije, koja je izuzetno bitna, jer najviše građana prođe kroz tu kancelariju, dolazeći da ostvari neka svoja prava, predaju zahtjeve, rješavaju potrebe. Omogućili smo građanima da sve te potrebe mogu zadovoljiti u svojim naseljima, kako neko iz Vrbanje ne bi morao dolaziti ovdje da izvadi rodni list ili ovjeri neki dokument. Krajni cilj nam je da u svim mjesnim kancelarijama, a ima ih 12, instaliramo opremu, informatički ih povežemo sa centralnom bazom podataka i da građani mogu svoje potrebe zadovoljiti tamo. Do sada smo opremili tri takve kancelarije. ? Prilikom nedavne posjete premijera Milorada Dodika Službi grada rečeno je da će Vlada Republike Srpske i Grad započeti investicioni ciklus vrijedan 150 miliona maraka. Šta se od toga može očekivati? - Banja Luka je dugo imala taj hendikep da su je predstavnici republičkih vlasti na neki način zaobilazili. Naravno, saradnja s Vladom je bila i jeste naša zakonska obaveza i nastojali smo je unapređivati za dobrobit grada. Sadašnja Vlada je za ovih nekoliko mjeseci pokazala mnogo sluha za ovaj grad, jednako kao i za sve dijelove Republike Srpske. Osjetili smo bolju atmosferu, više razumijevanja, bolju mogućnost saradnje i to već pokazuje rezultate. Najveći problem u Banjoj Luci je ekonomija i u tom smislu želimo ući u investicije, svjesni njihovog značaja, pogotovo velikih ulaganja. Budžet grada nam to u određenoj mjeri omogućava. S obzirom na to da grad nije kreditno zadužen, imamo mogućnost da idemo u kreditna zaduženja kako bismo započeli nove radove, riješili veoma bitna infrastrukturna pitanja, izgradili sportske objekte... S tim želimo postići dva cilja - da zaposlimo ljude i gradu damo ono što mu nedostaje. Pripremamo spisak projekata sa kojima ćemo izaći na Skupštinu grada, kako bismo dobili zeleno svjetlo i krenuli u konkretne poslove. Svakako da ozbiljno računamo na pomoć Vlade, po osnovu sredstava od privatizacije "Telekoma Srpske", Rafinerije... To će omogućiti Vladi da uz povoljne kreditne uslove ta sredstva uputi prema opštinama Srpske. Nadamo se pomoći, jer mi najviše participiramo u državnom budžetu. Svakako da računamo i na određene investicije, koje ćemo finansirati zajedničkim ulaganjima, koncesijama... ? Čemu će u svemu tome biti posvećena posebna pažnja? - Prvenstveno želimo da se ovdje počnu realizovati neki novi projekti, što će omogućiti zapošljavanje. Otvaramo novu fabriku vode, koja će svojom proizvodnjom omogućiti građanima Banje Luke normalno snabdijevanje vodom u narednih 20, 30 godina. Sada je naglasak na izgradnji prateće infrastrukture, primarne i sekundarne vodovodne mreže, pumpnih stanica, rezervoara... Novu zgradu Službe hitne pomoći smo završili i uveliko unaprijedili usluge. Cilj nam je da ulažemo u izgradnju i osavremenjavanje Kliničkog centra, iako on nije nadležnost grada, jednako kao i u završetak izgradnje Univerzitetskog kampusa. ? Da li je Banja Luka izgrađen grad i koliko se u njenom razvoju uspostavlja ravnoteža između razvoja gradskog jezgra i okolnih sela? - Ne možemo očekivati da će pojedina seoska područja preko noći dostići stepen razvijenosti kao centralni dio grada, ali naš cilj je da razliku između njih smanjimo. Neka naša sela su dugo godina bila potpuno zapuštena i njima smo poklonili više pažnje nego nekim drugim dijelovima grada, želeći stanovništvu koje tamo živi pružiti mogućnost da rade i sami pomažu razvoju svog kraja. Ta neravnoteža između mjesta se polako gubi. Kad su sela u pitanju, usmjereni smo prije svega na izgradnju infrastrukture, jer to su elementarni uslovi da bi ljudi prihvatili da ostanu na selu. Osnovali smo Centar za razvoj i unapređenje sela, koji se bavi drugim dijelom posla, a to je pitanje razvoja poljoprivrede, stočarstva, voćarstva, farmi, što je već postalo stvarnost na dosta lokacija. Uređen centar grada, brojni novoizgrađeni objekti, rekonstruisane ulice, izgrađene saobraćajne, riješen problem gužvi, najbolje pokazuje da je Banja Luka evropski grad. ? Promjenom Ustava, Banja Luka će do kraja godine postati glavni grad Republike Srpske. Kakva će to prava, ali i obaveze podrazumijevati? - I to je pitanje po kojem smo naišli na bolje razumijevanje Narodne skupštine i Vlade Srpske. Naime, Banja Luka jeste suštinski glavni grad Republike Srpske, s obzirom na to da smo administrativni centar, u kojem su smještene sve republičke institucije. Međutim, iz nečijih interesa, Banja Luka nikad nije formalno proglašena glavnim gradom, iako smo to pitanje u nekoliko navrata pokušali da riješimo. Postojali su određeni krugovi kojima nije odgovaralo da se Banja Luka proglasi glavnim gradom. Biti glavni grad je čast, ali i obaveza. U svakoj državi glavni grad mora da ima poseban status. Očekujemo da će tokom ustavnih promjena stvari doći na svoje, iz čega će morati proizaći Zakon o glavnom gradu, koji će regulisati neke obaveze i prava Banje Luke. Nadamo se da će kad se to desi, republičke vlasti imati više mogućnosti da obrate pažnju na neke stvari koje bi trebalo da se riješe u glavom gradu. Snježana MILANKOVIĆ (Snimila Sandra ILIĆ) OTVOREN GRAD ? Koliko je Banja Luka danas zanimljiva i otvorena za strane ulagače? - Nama je zanimljiv svako ko želi da ulaže u Banju Luku s ciljem da omogući otvaranje novih radnih mjesta. Tome ćemo ići na ruku, koliko budemo mogli, u skladu sa zakonom. Svi investitiori su dobrodošli, jer svaki od njih nešto će izgraditi, zaposliće ljude. Imamo dobrih primjera takvih otvaranja za investitore, kao što je uspjeh "Livnice Ješingrad", Fabrike obuće, "Vitaminke", ali i loših, kakav je "Banjolučka mljekara", od čije smo privatizacije daleko više očekivali. Nažalost, privatizacija je van nadležnosti grada, tu nas niko ništa ne pita. Nadamo se da će se sa ovom Vladom i tu nešto promijeniti. Još negdje privatizacija nije dala efekat, a građani Banje Luke su ostali bez posla. Svi oni danas su briga ovog grada, a ne onih koju su kupili ta preduzeća. Otvoren smo grad za sve one ulagače koji ovdje žele da pokreću proizvodnju i omoguće napredak. AKVA PARK ? Grad na Vrbasu biće ovog ljeta nadaleko prepoznatljiv po vodenom parku u Boriku. - Akva park je lijep i atraktivan projekat i to je prvenac u BiH i regiji. Finansirali smo ga po modelu privatnog i javnog partnerstva, što znači da iz budžeta grada nije izdvojena nijedna marka za njegovu izgradnju. Imaćemo nešto što će građani Banje Luke, kako mladi tako i stariji, tokom cijele godine koristiti. To je prelijep kopleks u kojem postoje igrališta, restorani i mnogi drugi zabavni sadržaji. Uskoro će tu biti i zatvoreni bazen, a do ove zime možda čak i klizalište. Siguran sam da će akva park vrviti od ljudi i svi će moći naći nešto za sebe. Ove godine počećemo izgradnju olimpijskog bazena na mjestu bivšeg "Incelovog", jer, kad su spotrski tereni u pitanju, najviše nam nedostaju bazeni, tačnije nemamo nijednog. Prve bazene dobićemo u maju, kad otvorimo akva park. Politika grada je da svake godine u gradu izgradimo bar po jedan sportski objekat, a nadamo se da ćemo ih graditi i više. Jednako nam nedostaju i školski objekati, ambulante, ali nastojimo da svaku oblast jednako razvijamo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.