I bicikl u službi standarda

Već prvi susret sa Danskom razbija naše zablude da visok standard čine skupocjeni automobil, velika porodična zdanja, najnoviji model mobilnog telefona... tamo je u modi vožnja biciklom, gradskim saobraćajem pa tek onda automobilima

NAJMANjA skandinavska država Kraljevina Danska, koja je sa životnim standardom u evropskom i svjetskom vrhu, po mnogo čemu mogla bi biti dobar putokaz, posebno zemljama u tranziciji, kako stići do boljih uslova života. Već prvi susret sa ovom ravničarskom zemljom smještenom na jednom poluostrvu i 405 manjih ostrva od kojih su 323 naseljena i okružena Sjevernim i Baltičkim morem, razbijaju naše zablude da visok standard čine skupocjeni automobil, velika porodična zdanja, najnoviji model mobilnog telefona i slično. Umjesto automobilima, u Danskoj, rečeno našim novijim žargonom, "in" je vožnja biciklom. Istina za tako nešto postoje i odlični uslovi, jer pored svih važnijih saobraćajnica i ulica izgrađene su biciklističke staze, a pored svih većih trgovinskih centara i mjesta gdje su masovnija okupljanja, nalaze se ostave za bicikla koje su najčešće prebukirane. Čak i u vrijeme jakih hladnih vjetrova pa i kiše, što je ovdje gotovo stalna pojava, stanovnici Danske se za kraće relacije ipak odlučuju za vožnju biciklima. Druga varijanta je odlično organizovan i udoban gradski prevoz, što koriste i visokorangirane lokalne i državne ličnosti a kao treća varijanta je automobil. To je i jedan od razloga zašto na primjer u Arhusu, gradu sa blizu 300.000 stanovnika, nema velikih saobraćajnih gužvi. Drugi razlog za to je zavidna saobraćajna kultura i besprijekorna gotovo savršena saobraćajna signalizacija i sistem obavještavanja. Koliko Danci pridaju značaj tradiciji, posebno se ogleda u kulturi stanovanja, uglavnom se odlučuju za adaptacije i renoviranje postojećih porodičnih kuća u kojima nastoje da sačuvaju autentičnost enterijera, a sa puno pažnje i ljubavi uređuje se dvorište i uopšte okolina stambenog objekta. Tradicija se čuva i u privredi. Uređena po najvišim standardima, moderna privreda Danske koja je orijentisana na spoljnu trgovinu i izvoz, polovinu iz uvozne vrijednosti ostvaruje od stočarstva, za šta ovdje postoje svi preduslovi jer tri četvrtine površine ove ravničarske zemlje sa blagim zimama i svježim ljetima i sa najvišom prirodnom tačkom od 170,86 metara, nalazi se pod oranicama i pašnjacima. Ono što posebno ističu u Arhusu, jeste briga za mlađu populaciju prvenstveno kroz obrazovanje koje u Danskoj besplatno. Devetogodišnje školovanje je obavezno. Većina srednjoškolaca radi oko šest sati nedjeljno, a sa navršenih 16 godina učenici od države dobijaju školarinu, kako ne bi morali da rade prekovremeno i kako bi imali više vremena za učenje. Umjesto u kafićima, mladi traže neke druge sadržaje. Postalo je nepisano pravilo da nakon srednjoškolskog obrazovanja većina pravi jednogodišnju pauzu i tada zahvaljujući svojoj ušteđevini ali i visokom životnom standardu odlazi u obilazak svijeta, gdje im je "lap-top" priručno sredstvo, sa kojim se prekraćuje vrijeme, a služi i za pohranjivanje svih zanimljivih podataka, unos fotografija... Tako prave korisnu bazu podataka. Ogroman značaj Danska pridaje i sportu. Tako je u južnoarhuskom parku "Marselis Borg" izgrađen moderan sportski centar "Atletion" u sklopu koga je fudbalski stadion sa 20.000 natkrivenih mjesta i veleljepna sportska dvorana "Enerdži arena" sa oko 4.000 sjedišta. Upravo u toj dvorani su košarkaši "Igokee Partizan" nedavno eliminisali domaći sastav "Baken Bersa" koji se grčevito bori da definitivno preuzme vodeću košarkašku ulogu u Danskoj. Iako je Danska jedan od osnivača NATO-a, koja se 1973. godine, pridružila Evropskoj ekonomskoj zajednici, danas Evropskoj uniji, na referendumu 2000. godine evru su odlučno rekli ne, i zadržali su "krunu" koja je jedna od najstabilnijih evropskih valuta i u ovoj zemlji jedino sredstvo gotovinskog plaćanja vezana za evro (jedan evro - 7,42 danskih kruna). I na taj način Danci čuvaju svoju bogatu tradiciju ali i više od toga, čuvaju i zavidan životni standard. Tekst i fotografije Nikola KRAGULj SJEĆANjA Gledajući bicikle na gotovo svakom koraku u Danskoj, htjeli to ili ne prisjećamo ne tako davno sličnih slika i kod nas, kao na primjer 70-tih godina u Banjoj Luci. Ako su sjećanja dobra, i nama je tada bilo daleko bolje. Ima li to kakve veze i sa biciklima? RADNA SNAGA Iz razgovora sa ljudima koji su ugostili košarkaše "Igokee Partizan", saznajemo da je Danska suočena sa nedostatkom radne snage. Nismo uspjeli da ovu informaciju detaljnije provjerimo kao ni to kako doći u ovu zemlju koja ima dosta strog vizni režim. Primjera radi, članovima košarkaškog kluba "Igokeea Partizan" vize su važile svega šest dana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.