Hrvatski bljesak zla

U akciji vojno-policijskih snaga Hrvatske stradali nevini ljudi i zato je ovaj dan posebno tužan, istakao premijer Milorad Dodik

GRADIŠKA - U pravoslavnom hramu „Pokrova presvete Bogorodice“ u Gradišci, arhijerejski namjesnik Radomir Mandić, uz sasluženje sveštenika, juče je služio pomen srpskim žrtvama, koje su stradale prilikom hrvatskog napada na Zapadnu Slavoniju, u vojno-policijskoj akciji „Bljesak“ 1. i 2. maja 1995. godine. Rodbina i prijatelji stradalih Srba, premijer Srpske Milorad Dodik, predstavnici Kabineta predsjednika Republike, opštine Gradiška, opštinskih i republičkih boračkih organizacija, kao i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH, Mladen Ivanić, položili su cvijeće na spomen-ploču žrtvama Zapadne Slavonije ispred gradiške crkve. U znak sjećanja na Srbe, stradale u izbjegličkim kolonama, vijenci i cvijeće bačeni su sa mosta u rijeku Savu. Milorad Dodik juče je novinarima izjavio da su prije 12 godina pripadnici Hrvatske vojske pobili mnogo nevinih ljudi. - Nedavno smo saznali da su krajem aprila 1995 najviše državne institucije Hrvatske, prije svih Franjo Tuđman, naredile da se Hrvatska „očisti“ od Srba. U „Bljesku“ su stradali nevini ljudi i zato je ovaj dan posebno tužan - rekao je premijer Dodik. Parastos u Gradišci je sjećanje na žrtve koje su, kako je naveo predsjednik republičke Vlade, stradale bježeći od odmazde hrvatskih vojnika. - Najtužnija je činjenica da još uvijek nema pravde za počinioce zločina nad srpskim civilima u Zapadnoj Slavoniji. Dodatno frustrira saznanje da hrvatske vlasti provode selektivnu pravdu, ne želeći da se upuste u potragu za odgovornošću onih, koji su počinili zločine na gradiško-okučanskom putu - istakao je Milorad Dodik. Hrvatska vlast, smatra premijer Dodik, ne čini dovoljno da bi bili procesuirani svi oni, koji su u Hrvatskoj počinili zločine nad Srbima. Predsjendik Vlade Srpske je, podsjetivši na stradanja Srba u Jasenovcu, rekao da je „ovom narodu potreban dugogodišnji mir“. - Moramo da se okrenemo ka budućnosti, koja će nam garantovati miran život za dugi niz godina. Nismo zadovoljni onim što je po ovom pitanju učinila hrvatska vlast, ali sam uvjeren da će zbog evropskog puta, kojim Hrvatska ide, i ono morati da bude stavljeno na dnevni red - zaključio je premijer Dodik. Podsjetimo da je u napadu hrvatskih vojno-policijskih snaga na Zapadnu Slavoniju, u akciji pod kodnim nazivom „Bljesak“, za 36 časova ubijeno 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro djece, da je zarobljeno 1.450, a izbjeglo oko 80 hiljada ljudi sa tog područja. Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage napale su srpsku autonomnu oblast u Zapadnoj Slavoniji, koja je tada bila u sastavu bivše Republike Srpske Krajine i pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija. Uprkos prisustvu mirovnih snaga, Srbi u Zapadnoj Slavoniji - ispostavilo se - nisu bili zaštićeni. Predsjednik Udruženja Srba prognanih iz Zapadne Slavonije, Krsta Žarković, podsjetio je da su u periodu od 1991. do 1995. godine zabilježena tri egzodusa Srba iz ove oblasti. - Od 1991. godine prostor Zapadne Slavonije napustila je oko 121 hiljada Srba, a danas ih tamo ima jedva 10 hiljada, i to uglavnom starijih ljudi - rekao je on. Prije 12 godina Srbi iz Zapadne Slavonije, sve do prelaska u Gradišku, preko mosta na Savi, bili su pod neprekidnom vatrom regularnih pješadijskih, artiljerijskih i vazduhoplovnih jedinica Hrvatske vojske. Mihajlo Šestanović, rodom iz Stare Gradiške, tog 1. maja izgubio je dvadesettrogodišnjeg sina, kojeg su ubili hrvatski vojnici. U isto vrijeme kada mu je stradao sin, pred njegovim očima poginulo je i jedno četrnaestogodišnje dijete. - Vidio sam nepalske vojnike, pripadnike UNPROFOR-a, kako se kriju u podrumu bivše upravne zgrade Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradišci i posmatraju kako Srbi bježe iz Zapadne Slavonije i ginu na okučanskom putu smrti - podjsetio se Šestanović tog krvavog 1. maja 1995. godine. Većina od 80 hiljada Srba, koja je tada živjela na području Zapadne Slavonije, izbjegla je u Republiku Srpsku i tadašnju SR Jugoslaviju. Mnogi su danas raseljeni po cijelom svijetu. B. RADIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.