Četrrdeset četvrta godišnjica od ubistva najmlađeg ame

Kenedijev odlazak sa političke scene, po mišljenju mnogih, u potpunosti je promijenio tok istorije u 20. vijeku... Posljednje četiri decenije uz pomoć Holivuda stvaraju se razne teorije zavjere o organizatorima, motivima i izvršiocima ubistva u Dalasu

ČETRDESET četvrtu godišnjicu ubistva najmlađeg američkog predsjednika Džona F. Kenedija Amerikanci će obilježiti okupirani problemima u Iraku, lošim imidžom koji njihova zemlja ima u svijetu i najvećim zabilježenim padom dolara u odnosu na evro. Ipak, većina Amerikanaca će se danas, na godišnjicu ubistva predsjednika, sjetiti onoga što se 22. novembra 1963. dešavalo u Dalasu i svega što je za Ameriku mogao uraditi prvi katolik na čelu najmoćnije države na svijetu. Džon Ficdžerald Kenedi je sa 43 godine postao najmlađi američki predsjednik i prvi predsjednik Sjedinjenih Država rođen u 20. vijeku. Prema mišljenju mnogih, njegov odlazak sa političke scene je u potpunosti promijenio tok istorije u 20. vijeku, dok drugi smatraju da je riječ o "običnom" atentatu na američkog predsjednika. Kenedi je, prema zvaničnoj verziji, stradao od ruke Lija Harvija Osvalda i time podijelio sudbinu još dva američka predsjednika - Abrahama Linkolna i Vilijema Mekinlija, koji su takođe, ubijeni u atentatu. Kenedi je na čelu Sjedinjenih Država bio u vrijeme kubanske raketne krize 1962. godine, prekretnice u istoriji hladnog rata i najopasnije vojno-političke situacije u ljudskoj istoriji. Kriza je otvorena pokušajem stacioniranja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi a završena povlačenjem ruskih vojnika i prekidom američke blokade ostrva. Poslije kubanske krize započela je politika detanta, odnosno politika popuštanja napetosti u svijetu. Zahvaljujući Kenediju i njegovim pravovremenim političkim odlukama, smatraju Amerikanci, izbjegnuta je katastrofa svjetskih razmjera. Trideset peti po redu predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džon Kenedi i njegova supruga Džeki, bili su izuzetno popularni. Njihova popularnost se mogla porediti sa popularnošću filmskih i muzičkih zvijezda, a nikako ličnosti iz političkog života zemlje. Kenedijeva popularnost je bila nešto manja u južnim američkim državama, zbog čega je u okviru svoje izborne kampanje krajem 1963. i odlučio posjetiti Teksas. Dok se u otvorenom automobilu, 22. novembra 1963. godine vozio ulicama Dalasa u društvu supruge i teksaškog guvernera Džona Konelija, na povorku su ispaljena tri hica iz puške. Jedan metak je pogodio i ranio Konelija, a dva su pogodila Kenedija - jedan u vrat, a drugi u glavu. Kenedi je odmah prebačen u bolnicu, gdje je ubrzo proglašen mrtvim. Nekoliko sati kasnije u Dalasu je uhapšen i optužen za atentat Li Harvi Osvald, koga je poslije dva dana u policijskoj stanici pred TV kamerama ubio vlasnik noćnog kluba Džek Rubi. Kenedijev nasljednik Lindon Džonson odobrio je rad Vorenovoj komisiji, specijalnom tijelu za istraživanje Kenedijevog ubistva, koja je zaključila da je Osvald djelovao sam i ubio predsjednika SAD iz nepoznatih razloga. Ipak, mnogi sumnjaju i odbacuju ovaj zaključak Vorenove komisije. Umjesto toga, posljednje četiri decenije uz pomoć Holivuda stvaraju se razne teorije zavjere u kojima se pojavljuje veliki broj organizatora, počinilaca i motiva atentata na najčuvenijeg američkog predsjednika... Pripremila Radana KLEPIĆ Merilin Monro O vanbračnim pustolovinama 35. američkog predsjednika napisano je brdo knjiga. Mediji su najviše pažnje posvetili njegovim vezama sa glumicama Kim Novak, Zazom Gabor i Šeli Vinters. Ipak, najpoznatija je Kenedijeva avantura sa neprikosnovenom zvijezdom Holivuda Merilin Monro. Ako je vjerovati američkom novinaru Erlu Vilsonu u toj vezi i treba tražiti rješenje zagonetnih smrti Kenedija i Monro.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.