Ivan Đaja - biolog i fiziolog svjetskog značaja

Srna
Ivan Đaja - biolog i fiziolog svjetskog značaja

BIJELjINA - Srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja (1884-1957), profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti koji je zbog istraživanja fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svjetski renome, rođen je na današnji dan 1884. godine.

Đaja je bio jedan je od osnivača oblasti hipotermije - "Đajin metod postizanja hipotermije".

Godine 1910. osnovao je prvu katedru za fiziologiju u Srbiji. Objavio je, sam ili sa saradnicima, više od 200 naučnih radova.

Đajina djela su: "Osnovi fiziologije" (prvi udžbenik fiziologije na srpskom jeziku), "Od života do civilizacije", "Pogled u život", "Eksperimentalno traženje energetske osnove u živih bića", "Biološki listići" i "Putopisi".

Ivan Đaja je jedan od najvećih srpskih fiziologa i biologa, čija je neprocjenjiva zasluga u utemeljivanju naučne fiziologije u Srbiji, zasnovane na eksperimentalnom radu.

Ovaj izuzetno daroviti naučnik, filozof i književnik je još početkom 20. vijeka postavio temelje eksperimentalne fiziologije i fiziološke hemije, kasnije biohemije, ne samo u Srbiji, već i u Jugoistočnoj Evropi.

Đaja je osnovao prvu Katedru za fiziologiju u okviru Fiziološkog zavoda. To je bila prva katedra za fiziologiju, ne samo u Srbiji, već i prva takva među Južnim Slovenima.

Akademik Ivan Đaja, svojim radom u nastavi, a naročito rezultatima koje je postigao u oblasti termoregulacije i bioenergetike, doprinio je ugledu Srbije u svijetu tako da se Fiziološki zavod počeo pominjati kao "Beogradska fiziološka škola". Bilo je to zlatno razdoblje za fiziologiju kao nauku u Srbiji.

Koliki su Đajini naučni radovi dali doprinos svjetskoj nauci svjedoči i njegov prijem u Francusku akademiju nauka na upražnjeno mjesto nakon smrti Aleksandra Fleminga, pronalazača penicilina.

Godine 1912. objavio je prve rezultate svojih istraživanja u monografskom radu pod naslovom "Fermenti i fiziologija". Napisao je udžbenik "Snovi fiziologije", prvi te vrste u Srbiji, koji je posvetio "prvom naraštaju ujedinjene jugoslovenske univerzitetske omladine".

Poslije 1935. godine počeo je da se bavi problemom hipotermije, kao posebnim fiziološkim stanjem, a toj temi se potpuno posvetio 1940. Posebno su ga interesovali načini na koji se ona može prouzrokovati.

Za svoje radove dobio je nagradu Pariske akademije nauka.

Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti, gdje je bio sekretar Odjeljenja prirodno-matematičkih nauka.

Đaja je preminuo 1957. godine u Beogradu.  
 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana