Arktik nestaje i to više ništa ne može da zaustavi

Ne tako davno, čak i tokom ljeta, ovo područje bi bilo pokriveno debelim slojem leda i nedostupno morskim putem.

Sada finski ledolomac Nordika, sa kapacitetom od 13.000 tona, bez otpora plovi ovim putem. Njegov navigator, čiji je zadatak da navodi plovidbu kroz opasne vode, kaže da je nekada led na ovom mjestu bio debeo nekoliko metara.

"Prošle godine, na primjer, područje gdje se sada nalazimo i koje je sada potpuno pokriveno ledom se potpuno istopilo, tako da je čak i moreuz Meklintok bio kompletno bez leda, što se veoma, veoma rijetko dešava", ističe navigator Djuk Snajder.

Satelitsko praćenje od 1979. godine pokazuje da se ledeni pokrivač na Arktiku svake godine smanji za oko 88.000 kvadratnih kilometara, što je, na primjer, jednako površini Srbije. Naučnici kažu da to smanjenje ne može da se zaustavi čak i ako zemlje koje su potpisale Pariski klimatski sporazum 2015. ostvare svoja obećanja da će globalno zagrijavanje držati na nivou ispod dva stepena Celzijusova, prenosi Glas Amerike.

"Arktik se topi po stopi od oko dva i po procenta po deceniji, ako gledamo nivoe iz maja, i oko 10,4 procenta po deceniji u avgustu", ističe klimatolog Endru Viver.

Neki vide i određene prednosti. Nekada vječno zamrznuti sjeverozapadni prolaz iz sjevernog Atlantika do sjevernog Pacifika sada je otvoren ljeti, što dozvoljava plovidbu brodovima za krstarenje, ribarskim i trgovačkim brodovima koji donose robu lokalnim zajednicama.

Međutim, negativne posljedice mogle bi da budu dugoročne.

"Može da se razvije turizam kada će ljudi dolaziti kruzerima da vide polarne medvjede koji neće biti tu za 20 ili 50 godina", kaže stručnjak za klimatske promjene Majkl Bajers.

Naučnici kažu da će, ako se ovaj trend nastavi, većina inuitske djece uskoro redovno imati leta bez leda, a možda i zime bez leda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.