Žoze Kutiljero - Alija Izetbegović srušio plan za mir
Hag - Portugalski diplomata Žoze Kutiljero kazao je danas na suđenju bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu da su Aliju Izetbegovića i njegove saradnike dobromisleći autsajderi sa strane hrabrili da odbace mirovni sporazum iz 1992. i bore se za unitarnu bosansku državu.
Kutiljero je prošle godine dao izjavu predstavnicima tima Karadžićeve odbrane, a danas je rekao da ostaje pri tim stavovima, poslije čega je ona pročitana u sudnici.
U izjavi su navedeni i izvodi iz bilježaka američkog ambasadora i bivšeg zamjenika specijalnog izaslanika UN za Balkan Herberta Okuna, u kojima navodi da je Kutiljero prestao da vjeruje Izetbegoviću i da smatra da je on prepredenjak i da laže, te da jedno govori u javnosti, a drugo privatno.
Kutiljero
- Alija Izetbegović bi jedno govorio nasamo, a drugo javno. Na prvom ručku tokom pregovora uvidio sam da je Izetbegović lažov i da mu se ne može vjerovati. On je uvijek odstupao od onog što je već bio prihvatio da učini - izložio je u izjavi Kutiljero svoje utiske iz tog vremena.
Kutiljero je naznačio i da su sve strane lagale, "ali su Srbi lagali najmanje". Harisa Silajdžića je označio kao emotivnog, rekavši da mu ne treba vjerovati.
Svjedočeći u dokaznom postupku, Kutiljero je istakao da bi prihvatanjem principa o budućnosti BiH, o kojima je on pregovarao sa tri sukobljene strane u martu 1992. godine, bosansko pitanje moglo biti riješeno ranije i uz manje gubitaka, prenijele su agencije.
- Istinska je tragedija što mir nije postignut putem izjave o principima. Kada se uporedi mapa koja je bila dodatak izjavi i mapa koja je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz novembra 1995. godine, vidi se da je, poslije tri i po godine ratovanja, rezultat skoro isti. Mnogi životi su mogli biti sačuvani - rekao je Kutiljero i ponovio svoj stav da je za situaciju u BiH 1992. godine bilo apsurdno kriviti isključivo Srbe, jer su sve tri strane bile odgovorne.
- Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum - rekao je Kutiljero.
Kutiljero je 1992. godine u ime tadašnje Evropske zajednice vodio pregovore između tri strane o budućnosti BiH. Poslije nekoliko rundi pregovora, predstavnici Srba, Hrvata i muslimana prihvatili su u martu 1992. izjavu o principima. Prema toj izjavi BiH bi se sastojala od tri konstitutivne jedinice i svaka od njih, kao i centralno tijelo, zalagala bi se za zaštitu ljudskih prava i za zaštitu prava manjina. Skupština bi se sastojala od dva doma - doma građana i doma konstitutivnih jedinica, a za donošenje odluke bi bila potrebna većina.
Kutiljero je kazao da su ubrzo po postizanju sporazuma do njega počele da dopiru informacije da se Izetbegović odriče svog potpisa.
- Muslimanska strana je u junu 1992. formalno odbacila sporazum - kazao je Kutiljero.
On je potvrdio i da mu je, tokom pregovora, Karadžić izrazio spremnost Srba da vrate zauzete teritorije radi postizanja sporazuma, kao i da prihvate izbjeglice.
Tužilac Alan Tiger sugerisao je u unakrsnom ispitivanju da je bilo više načina da se spriječi rat i da je osim prihvatanja principa drugi način bio da Srbi prihvate nezavisnost BiH.
- Bilo je i drugih načina. Niste spomenuli Hrvate, koji su takođe imali svoje ideje. Čim je Hrvatska proglasila nezavisnost, mnogima je bilo jasno da će doći do problema u BiH. Srbi nisu htjeli nezavisnu BiH, Hrvati su htjeli da pripoje njen dio, a muslimani su mislili da mogu da ostvare jedinstvenu državu - kazao je Kutiljero.
Portugalski diplomata je svjedočio na osnovu obavezujućeg naloga Haškog tribunala, jer nije htio da da iskaz dobrovoljno.
Plavšić
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić rekla je danas "Glasu Srpske" da su iza Izetbegovićevog povlačenja potpisa sa Kutiljerovog plana stajali američki ambasador Voren Cimerman i "ljudi iz sjene" SDA.
- Tadašnji ambasador SAD u SFRJ Voren Cimerman u svojoj knjizi "Porijeklo katastrofe" opisao je da se nadao da neko neće potpisati Kutiljerov plan. Kada je čuo da je Izetbegović potpisao, vidio je da neće biti onako kako zamišlja - rekla je Plavšićeva.
Dodala je da je sam Cimerman priznao da je on bio taj koji je rekao Izetbegoviću da povuče potpis, a da su ga prije toga napadali i "oni njegovi".
- Izetbegović je u svojoj stranci imao ekstremno krilo ili, bolje rečeno, ljude u sjeni. Nisu to bili nikakvi intelektualci nego neke muftije, predstavnici nekih starih muslimanskih porodica, nekada begovskih - rekla je Plavšićeva.
Ona je ispričala i da se Izetbegović nije ni stidio svoje prevrtljivosti i nazivao je diplomatijom, na šta mu je odgovorila da on nije "diplomata", nego da se to zove "lažov".
- Plan koji je predložio ambasador Kutiljero bio je plan kojim se mogao izbjeći rat - rekla je Plavšićeva.
Kutiljero je svjedočio na osnovu obavezujućeg naloga Tribunala, pošto nije htio da da iskaz dobrovoljno, jer vjeruje da bi obaveza za pregovarače da se pojave kao svjedoci mogla da ugrozi njihovu poziciju u nekim budućim sukobima.
Tokom svjedočenja u sudnici su bila dva predstavnika vlade Portugalije.
Kutiljerov plan
U Lisabonu je 23. februara 1992. godine održana konferencija o BiH u organizaciji portugalskog ministra Žozea Kutiljera. Na konferenciji su dogovoreni principi odnosa u BiH i okviri za formiranje nacionalnih kantona. Potpis na dokument, kasnije nazvan Kutiljerov plan, stavili su Radovan Karadžić, Alija Izetbegović i Mate Boban. Međutim, Izetbegović je kasnije povukao svoj potpis.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
