Zastara sve češći spas od kazne
SARAJEVO - Sve više predmeta u sudovima u Republici Srpskoj i FBiH završava zastarom, a produžena je i lista prekršajnih predmeta koji ne dobijaju epilog, pokazuje najnovija analiza koju je usvojio Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS).
Ti i drugi podaci sumirani su u polugodišnjem izvještaju za 2019. godinu o radu sudova i tužilaštava u BiH, koji je pripremljen na osnovu podataka iz Sistema za automatsko upravljanje predmetima i ne uključuje komunalne predmete, odnosno naplate potraživanja za komunalne usluge i naplate takse u kojima su povjerenici javni radio-televizijski servisi.
Na adrese sudova širom BiH za šest mjeseci pristiglo je 9.919 predmeta više u odnosu na isti period prošle godine, a na kraju juna neriješeno je bilo više od 292.000 predmeta, što je za oko 10.000 manje nego na početku godine.
- Povećanje broja neriješenih predmeta je zabilježeno samo na prekršajnim predmetima i to za 5.195 predmeta, odnosno 17 odsto - piše u izvještaju o stanju u sudovima koji su, ipak, u odnosu na prvo polugodište prošle godine riješili ove godine 4.263 predmeta više.
Probleme ima, s druge strane, sa predmetima u kojima je bilo nemoguće izreći kaznu osobama za počinjene prekršaje i druga djela.
Do zastarjelosti kazni i roka za krivično gonjenje u pravosudnom sistemu dolazi kada od izrečene kazne ili počinjenja krivičnog djela protekne od tri do 35 godina, u zavisnosti od njegove prirode.
- Broj predmeta u kojima je nastupila zastara je povećan za 27 predmeta ili 13 odsto, odnosno sa 204 predmeta, koliko ih je bilo u prvoj polovini 2018. godine, na 231. Broj krivičnih predmeta gdje je nastupila zastara je smanjen za 38 predmeta - sa 157 na 119 predmeta, dok je broj prekršajnih predmeta tog tipa povećan za 65 predmeta ili 138 odsto, sa 47 na 112 predmeta - navedeno je u izvještaju.
Do zastare najčešće, prema podacima iz ranijeg perioda, dolazi zbog nedostupnosti optuženog. Određene odluke o zastari su donesene i nakon što je utvrđeno da su predmeti zaprimljeni u sudovima nakon što su protekli rokovi za nastupanje zastarjelosti.
Pojedini advokati su ranije isticali da je razumljivo da je veliki broj zastara nastupio zbog nedostupnosti optuženih i osuđenih jer ih je dosta emigriralo nakon rata i dodali da pojedina pravdanja nisu uvjerljiva.
U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu su potvrdili za “Glas Srpske” da su na zasjedanju krajem septembra razmatrali polugodišnji izvještaj o radu sudova i tužilaštava. Usvojeno je i nekoliko zaključaka.
Prilikom razmatranja statističkih podataka u godišnjem izvještaju VSTS-a BiH za 2019. godinu potrebno je, kako su naveli, posebno razmotriti podatke o smanjenju priliva predmeta u tužilaštva i sudove. Zaduženo je i Odjeljenje za pravosudnu upravu da, za potrebe analize stanja u sudovima, zatraži od određenog broja osnovnih i opštinskih sudova pojašnjenja u vezi sa povećanjem broja zaprimljenih prekršajnih predmeta u prvom polugodištu 2019. godine i pojašnjenja u vezi sa načinom pristupa tih sudova rješavanju povećanog priliva prekršajnih predmeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
