Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice i migracije Srbije: Ni Srbija ni BiH nisu cilj migranata

Vedrana Kulaga
Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice i migracije Srbije: Ni Srbija ni BiH nisu cilj migranata

Migrantska kriza je proces koji će trajati, a Srbiji je stalo da u BiH što pre profunkcioniše efikasan i dobar model kontrole, ali jedna stvar je jasna - ne možemo i nećemo biti parkiralište za migrante, jer im, između ostalog, i nismo zacrtana destinacija.

Kazao je to u intervjuu "Glasu Srpske" komesar za izbjeglice i migracije Srbije Vladimir Cucić, koji je naglasio da je ta zemlja spremna da pomogne koliko god može BiH da se izbori sa ovim problemom.

- Ovo je proces i samo je pitanje intenziteta. Ceo Balkan je parkiran tako kako je. Digli smo kuće nasred puta i kada tako radiš jasno je da će neko napraviti železničku ili autobusku stanicu pored tebe. Trajaće ovo, trajaće - kazao je Cucić.

GLAS: Pratite li situaciju u BiH, u kojoj, generalno, borba sa ilegalnim migracijama ne ide zadovoljavajuće?

CUCIĆ: Pratimo veoma i stalo nam je da se stvari rade dobro i sistemski, jer čim se u BiH bude bolje radilo i kod nas će biti bolje. Slažem se da stanje nije zadovoljavajuće, da ima i nesrećnih situacija, ali je dobro što nema velikih problema sa domicilnim stanovništvom. U Srbiji smo uspeli da to bude apsolutni model ponašanja za njih, jer je naša kaznena politika stroga i niko neće da rizikuje dve, tri godine robije ako nekome nešto ukrade ili uradi nešto prema domaćem stanovništvu, tako da se mirno ponašaju. Voljni smo da pomognemo na svaki mogući način i stojimo na raspolaganju, jer što je BiH sposobnija i što ima bolji i adekvatniji odgovor na krizu i nama je mnogo lakše.

GLAS: Kakvo generalno ocjenjujete saradnju u regionu u pogledu rješavanja migrantske krize?

CUCIĆ: Ona ima amplitude koje dosta zavise i od politike u zemlji. Srbija politiku prema migrantima nije menjala. Rekli smo da ćemo drakonski kažnjavati i krijumčare, što i radimo, ali nismo se opredelili da dižemo žice, puštamo struju. Ima zemalja u regionu koje misle da je to rešenje, ali ja sam duboko ubeđen da je to sve samo ne rešenje.

GLAS: Ima li najava da bi region mogao da zadesi novi jači migrantski talas?

CUCIĆ: Ne. Razumem da je ovo ponekad i dnevnopolitička tema, ali odgovorno ponašanje i odgovorno davanje izjava je potrebno. Ne može neko da priča i plaši stanovnike te da licitira sa velikim brojkama. To smo mogli da slušamo, ali nije dobro zbog stanovništva. Sada je toga dosta manje.

GLAS: Da li je Evropska unija adekvatno reagovala u pogledu migrantske krize na zapadnom Balkanu?

CUCIĆ: Zahvalni smo EU na pomoći, jer svojim sredstvima ništa od toga ne bismo mogli, ali istovremeno, kao i u slučaju BiH i ostalih, mi smo u tranzitu. Migranti su naš problem jer ovuda prolaze, ali nismo njihova željena destinacija. Zbog toga treba bolje urediti te odnose. Da li će postojati jedinstvena evropska politika, svedoci smo da je nema i da je, nažalost, neće biti, ali se nadam da barem osnovne, bazne principe niko neće osporiti. Jedinstvena politika, kakva god bila, bi bila više nego značajna, jer bismo barem znali šta igramo, da li fudbal ili vaterpolo. Nisam optimista da će do toga doći, a ako pravila igre budu uspostavljena, biće tu da bi ih neki kršili.

GLAS: Ranije smo imali najave da je jedan od planova Evrope da napravi centre za migrante, ali izvan granica EU. Kao potencijalne zemlje pominjane su, između ostalih, Srbija i BiH?

CUCIĆ: Stav Srbije je jasan - nećemo biti parkiralište jer migranti nisu ni krenuli da ostanu ovde, a ne verujem da su krenuli da ostanu u Bihaću ili u Kladuši. Srbija neće nekoga držati protiv njegove volje.

Kontrola

GLAS: Koliko se trenutno migranata nalazi u Srbiji i da li se taj broj povećava ili smanjuje?

CUCIĆ: Broj migranata je standardan i na nivou je onog iz avgusta prošle godine. Kreće se negde oko 4.000, a držimo situaciju pod kontrolom. Srećom od 2015. godine uspevamo da izađemo na kraj sa krizom i sada je sve rutina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana