Višković: Privreda RS trpi zbog neformiranja vlasti na nivou BiH

Višković je istakao da bi do kraja mjeseca trebalo da bude spremna tužba protiv FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH s obzirom na to da je Srpska samo za 2018. i prva četiri mjeseca ove godine zbog neprimjenjivanja koeficijenta za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza u gubitku oko 46 miliona KM.

“Kao predsjednik Vlade Srpske imam zakonsku obavezu da štitim budžet i to ću morati da radim, jer smatram da je to nedopustivo”, rekao je Višković za “Euroblic”. 

Višković je naglasio da se određene aktivnosti, koje Vlada Srpske ima u planu da uradi u narednom periodu, ne mogu realizovati dok ne prođu određenu proceduru u Savjetu ministara, kao i da sa Vladom FBiH postoji nekoliko otvorenih pitanja zbog kojih trpi budžet Srpske.

On je naveo primjer “Elektroprenosa BiH”, jer se u FBiH ne mogu dogovoriti o imenovanju novog menadžmenta, dok je starom istekao mandat, a problem zbog kojeg je ovo preduzeće u blokadi je da li će direktor biti Bošnjak ili Hrvat.

“Ovde više nisu u pitanju milioni zarobljenih maraka, već sigurnost i pouzdanost našeg energetskog sistema što je preduslov za razvoj privrede i ulaganja stranih investitora”, naglasio je Višković, te napomenuo da je o tom problemu u nekoliko navrata razgovarao sa premijerom FBiH Fadilom Novalićem.

On je istakao da se u razgovorima sa investitorima može zaključiti da u 90 odsto stvari koje im smetaju, odnosno odvraćaju od ulaganja, nisu u rukama Srpske, već institucija na niovu BiH.

Višković je objasnio i da Srpska ne može da utiče na mnoge od tih stvari, “počev od carinske politike, zaštite domaćih proizvoda, prekomjernog uvoza svega i svačega i slično”.

Kao jedan od pozitivnih primjera je naveo preduzeće “Mreža - netvork”, koje je odlučilo da fabriku iz Rumunije premjesti u Srpsku, kao i da su još dva investitora iz inostranstva najavila preseljenje svojih fabrika u okolinu Bijeljine, a vode se i pregovori sa izuzetno jakim privrednim subjektima iz Srbije da bi se riješio problem preduzeća “Levita” u Lijevča polju i Šećerane u Bijeljini.

Premijer Srpske je istakao da je Vlada prepoznala potencijal banjskog turizma koji će pomagati, te je najavio da se ovih dana ozbiljno radi da se riješi pitanje banje Guber u Srebrenici, ali i još nekih drugih banja.

Višković je naglasio da je zahvaljujući ulaganjima u Olimpijski centar “Jahorina” povećan broj gostiju i da ovo preduzeće pozitivno posluje, te dodao da se trenutno radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa da bi u narednom periodu tu privukli i neke od poznatih svjetskih hotelijerskih lanaca.

On je dodao da je u planu da krajem ovog mjeseca bude ozvaničen početak radova na rekonstrukciji magistralnog puta od Sarajeva prema Jahorini i da se radi o investiciji vrijednoj nekoliko miliona maraka.

Kada je riječ o odlascima sa ovih prostora, Višković kaže da je povećanje plata jedan od preduslova da se taj problem riješi i da je zbog toga Vlada Srpske stavila fokus na povećanje ličnih primanja u realnom sektoru.

“Ne smijemo da zaboravimo da nam realni sektor puni budžet. Kada riješimo ovo pitanje, tek onda možemo da idemo u našu konačnu mjeru, a to je da smanjimo poreska opterećenja realnom sektoru i na neki način stvorimo bolji privredni ambijent u Srpskoj. Pred poslanicima parlamenta Srpske je set od skoro 40 zakona koji upravo idu u pravcu tog našeg cilja”, rekao je Višković.

Višković: MUP Srpske može da iskontroliše situaciju

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da pitanjem migratske krize treba da se bave nadležne institucije na niovu BiH, ali da je siguran da će Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske moći da iskontroliše situaciju ako se migranti opredijele za neki od graničnih prelaza u Republici Srpskoj.

“Ovim pitanjem treba da se bave nadležne institucije na niovu BiH, prije svega Savjet ministara i Ministarstvo bezbjednosti, ali oni to ne čine”, rekao je Višković za “Euroblic”.

On je napomenuo da je migrantska kriza i jedan od razloga za formiranje rezervnog sastava policije Republike Srpske, te da ne razumije reakciju koju je izazvala najava o tome.

“Mi nemamo ništa protiv toga da se i u Federaciji napravi isto. Oni imaju duplo više redovnih pripadnika policije, što znači da će imati više od 2.000 pripadnika rezervnog sastava. Kada bismo mi iz Srpske gledali na to na način kako to gledaju političari iz FBiH, onda bismo mi imali više razloga da se zabrinemo”, naglasio je Višković.

Višković je objasnio da su se za formiranje rezervnog sastava policije vodili i ekonomskom stranom, te naveo primjer kako bi Srpsku debelo koštalo to da se Granična policija BiH ojača sa 1.000 novih pripadnika, sa čim se ne slaže.

“Pripadnike rezervnog sastava policije plaćamo samo onda kada se angažuju... S druge strane, službenike koje bi primili u Graničnu policiju BiH morali bi plaćati svih 12 mjeseci sa svim benefitima, od toplog obroka, odvojenog života, duplo većih plata i sličn. Nismo za to”, objasnio je premijer Srpske.

On je naveo da su elementarne nepogode drugi razlog za formiranje rezervnog sastava policije da bi se u takvim situacijama imali određen broj ljudi koje bi mogli brzo angažovati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.