Uzalud rezolucija o Dejtonskom sporazumu u Kongresu SAD: Rat u BiH ostaje tragični sukob
BANjALUKA - Prijedlog rezolucije o 25. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je senator Majkl Tarner uputio Kongresu SAD, nije obavezujući ni za koga i neće mnogo uticati na zajedničku izjavu sve tri člana Predsjedništva BiH o ratnim sukobima devedesetih godina, tvrde stručnjaci.
U predloženoj rezoluciji se ističe da je “sporazumom okončan rat u BiH i donesen mir”, ali i da su “etničko čišćenje i koncentracioni logori korišćeni kao sredstvo rata protiv muškaraca, žena i djece Bošnjaka, što je kulminiralo genocidom u julu 1995. u Srebrenici, gdje je 8.000 mladića i muškaraca bilo zatočeno i ubijeno”.
Ovakva formulacija u suprotnosti je sa stavom srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika koji je ranije rekao da je ratna dešavanja potrebno okarakterisati kao tragičan sukob, kako ih je kvalifikovao i Dejtonski sporazum. Predstavljanje jednog naroda kao agresora, a drugog kao žrtve može biti kočnica u postizanju sveopšteg pomirenja i dejtonskog ustrojstva BiH. Iako bi se druga dva člana Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, prilikom dogovora o zajedničkoj izjavi mogli pozvati na spornu predloženu rezoluciju, to je malo vjerovatno, jer međunarodna zajednica ima velika očekivanja kada je riječ o izjavi kojom se slavi mir. Savjetnica za spoljnu politiku Milorada Dodika Ana Trišić Babić kaže da će takva izjava biti sigurno usvojena i da u njoj neće biti nikakvih kvalifikacija kao što su genocid ili etničko čišćenje.
- Mi ćemo biti na tragu Dejtona, a on je prethodni rat formulisao kao tragičan sukob. Mi želimo da to bude jedna izjava u kojoj ćemo podsjetiti da je Dejton zaustavio rat i donio mir i ne želimo da ulazimo ni u kakve drugačije kvalifikacije - rekla je Trišić Babić.
Ona podsjeća da Republika Srpska svake godine 21. novembar obilježava kao praznik, te da Bošnjaci nikada nisu bili zadovoljni Dejtonskim sporazumom, zbog čega već dvije decenije odbijaju da ga proslavljaju.
Stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja kaže da ovakve rezolucije Kongresa ne određuju spoljnu politiku SAD i nisu obavezujuće za predsjednika SAD, ali da mogu krojiti javno mnjenje i poslužiti političarima u BiH kao izgovor u kvalifikovanju prošlosti.
- Moguće je da će se Komšić i Džaferović pozvati na ovu rezoluciju prilikom donošenja zajedničke izjave povodom 25. godišnjice Dejtona i tad bismo imali još jedan neusaglašen stav. To je samo dokaz da je ovo pitanje trebalo da bude riješeno mnogo ranije, jer će sada biti teško donijeti bilo kakvu odluku koja je prihvatljiva svim stranama i ona će samo dodatno doprinijeti novim podjelama - kaže Šolaja.
“Dejton dva”
Kongresmen Majkl Tarner, koji je predložio ovu rezoluciju, poznat je po ranijem prijedlogu o “Dejtonu dva”, koji je odbacila i američka ambasada u BiH, a ovaj put pozvao je vlasti u BiH da “nastave evroatlantske integracije i ustavne reforme”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
