Tužilaštvo BiH godinama odugovlačilo istragu zločina nad Srbima u Čapljini: Čekali da svi pomru pa obustavili istragu

Darko Momić
Tužilaštvo BiH godinama odugovlačilo istragu zločina nad Srbima u Čapljini: Čekali da svi pomru pa obustavili istragu

BANjALUKA - Tužilaštvo BiH prije nekoliko dana donijelo je naredbu da zbog smrti osumnjičenih obustavi istragu protiv bivših visokih funkcionera Hrvatske vojske i HVO-a, pojedinaca iz političkog vrha Hrvatske, kao i neposrednih izvršilaca zločina nad Srbima na području Čapljine.

Prema tvrdnjama naših sagovornika, normalno je da se nakon smrti osumnjičenog obustavi istraga protiv njega, ali kažu da nije normalno da tužilaštvo godinama ne preduzima nikakve korake protiv osumnjičenih za zločine nad Srbima, pogotovo u predmetima u kojima su osumnjičeni visokopozicionirani vojni i politički zvaničnici i to za najteža krivična djela. U ovom slučaju, MUP RS je osumnjičenima na teret stavljao da su u okviru organizovanog i širokog sistematskog napada na civilno srpsko stanovništvo počinili krivično djelo genocid. Zbog toga su izvještajem o počinjenom krivičnom djelu, koji je podnesen 2005. godine, obuhvaćeni i neki vojni i politički funkcioneri koji su već tada bili mrtvi, jer je zbog kvalifikacije krivičnog djela bilo značajno da se istakne i njihova uloga u tome.

Portparol MUP-a RS Mirna Miljanović potvrdila je da je MUP 31. marta dobio obavještenje od Tužilaštva BiH da je donesena naredba o nesprovođenju istrage protiv bivšeg hrvatskog premijera Hrvoja Šarinića, bivšeg ministra odbrane Hrvatske Gojka Šuška, bivšeg načelnika Glavnog štaba Hrvatske vojske Janka Bobetka, bivšeg komandanta HVO-a Slobodana Praljka, te Mile i Vinka Ćemeraša, koji su bili osumnjičeni za genocid nad srpskim stanovništvom u Hercegovini. Ona kaže da Tužilaštvo BiH svojom naredbom i nečinjenjem iznosi neprihvatljive činjenice i potpuno nelogične konstatacije za koje ne postoji nikakvo uporište.

- S obzirom na to da je od vremena podnošenja izvještaja do vremena kada je Tužilaštvo donijelo naredbu o nesprovođenju istrage prošlo 16 godina, ne postoji nikakvo opravdanje za ovu odluku Tužilaštva - kaže Miljanovićeva za “Glas Srpske”.

Dugogodišnji inspektor MUP-a RS Simo Tuševljak, koji je penziju zaradio radeći kao inspektor za istraživanje ratnih zločina, kaže da ovo nije ni prvi, ni posljednji slučaj u kojem Tužilaštvo BiH godinama ne čini ništa kada su u pitanju zločini nad Srbima.

- Epilog brojnih izvještaja o počinjenim krivičnim djelima ratnog zločina nad srpskim vojnicima i civilima je da se po njima ništa ne preduzima i ne postupa dok osumnjičeni ne umru, a onda obavijeste MUP da se istraga obustavlja - kaže Tuševljak.

Pored toga, nastavlja on, bilo je slučajeva da Tužilaštvo BiH ne obavijesti ni MUP, već direktno žrtve koje su svjedočile protiv osumnjičenih, čime im se ponovo nanose bolne rane.

- Mi smo uspjeli da oživimo predmet “Dobrovoljačka”, o kojem je strani tužilac Džad Romano svojevremeno donio naredbu o obustavljanju istrage, ali Tužilaštvo BiH se ne oglašava o tom predmetu, a vidimo da je prije dva dana umro Jovan Divjak, koji je bio jedan od direktnih učesnika tog zločina. Poslije svega što smo vidjeli, ne treba se iznenaditi ako Tužilaštvo kaže da je i u tom predmetu donesena naredba o nesprovođenju istrage - kaže Tuševljak.

Među zločinima koje je MUP RS stavljao na teret osumnjičenim Mili i Vinku Ćemerašu kao direktnim izvršiocima je i miniranje spomen-kosturnice u Prebilovcima, posvećene žrtvama ustaškog terora tokom Drugog svjetskog rata.

Ubistva i pljačke

U izvještaju MUP-a protiv osumnjičenih za genocid nad Srbima u Hercegovini navodi se da su od novembra 1991. do kraja 1992. godine organizovali i izvršili široki sistematski napad na civilno srpsko stanovništvo na području Čapljine i Mostara.

- Iz postupanja jedinica hrvatske vojske pod komandom osumnjičenih proizašlo je brutalno, surovo, okrutno i nečovječno postupanje prema civilima, uništavanje, pljačkanje i paljenje lične imovine i sakralnih objekata. Srbi su označeni kao ciljna grupa sa planom i namjerom njihovog uništenja, pa su stavljeni van zakona kao građani koje je mogao svako da ubije i da za to ne odgovara. Takva namjera odgovara namjeri iz člana 171. KZ BiH i Konvenciji o genocidu - navodi se u izvještaju.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana