Tek svaki četvrti tužilac dolazi iz Srpske

Aleksandar Stojanović
Tek svaki četvrti tužilac dolazi iz Srpske

SARAJEVO - Od 57 tužilaca u Tužilaštvu BiH čak 75 procenata dolazi sa prostora FBiH, a najveći broj njih, više od 45 odsto, izjašnjavaju se kao Bošnjaci, potvrđeno je “Glasu Srpske” u ovoj pravosudnoj instituciji.

Kako je precizirano u odgovorima koje je Tužilaštvo BiH dostavilo našem listu, VSTS BiH vrši proces imenovanja tužilaca u Tužilaštvu BiH, a kao jedan od parametara u prijavnom obrascu obavezno je navesti nacionalnu pripadnost.

- Prema mjestu prebivališta, iz FBiH dolazi 16 Bošnjaka, četvoro Srba, devet Hrvata i četvoro iz reda ostalih. Sa prostora Republike Srpske dolazi 14 tužilaca, a njih 13 se izjašnjava kao Srbi, dok se jedan izjašnjava kao ostali - naveli su iz Tužilaštva BiH.

Kada je riječ o službenicima sa visokom stručnom spremom zaposlenih na neodređeno vrijeme, od njih 107, više od 60 odsto čine Bošnjaci, dok Srbi čine 18, a Hrvati 16 procenata.

Prema evidenciji, po mjestu prebivališta, čak 87 od 107 službenika dolazi iz FBiH, 18 iz Republike Srpske, a troje iz Brčko distrikta.

- Prema mjestu prebivališta u Tužilaštvu BiH sa prostora FBiH zaposleno je 66 Bošnjaka, 17 Hrvata, troje Srba i dvoje iz reda ostalih. Iz Republike Srpske zaposleno je 17 Srba i jedan Hrvat, dok iz Brčko distrikta dolazi jedan Bošnjak - rekli su iz Tužilaštva BiH.

Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija kaže za “Glas Srpske” da nacionalna struktura u svim institucijama na nivou BiH na prvi pogled približno odgovara popisu stanovništva iz 1991. godine.

- Međutim, kada se pogleda entitetska zastupljenost, onda je vidljivo da tu postoji značajna disproporcija na štetu srpskog naroda i RS, a u korist Bošnjaka i FBiH. Ona je nastala još od osnivanja tih institucija, u prvom periodu od 2003. do 2007, kada su na te pozicije imenovani uglavnom ljudi iz FBiH, bilo da su Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili ostali, s tim da je primijećena pojava da su se kao ostali uglavnom izjašnjavali porijeklom Bošnjaci kako bi na taj način popunili i tu kvotu u pravosudnim institucijama - rekao je Tegeltija.

On posebno ističe činjenicu da je riječ o nesmjenjivim, odnosno stalnim, a ne mandatnim funkcijama, koje se obavljaju do odlaska u penziju i da je od početka takva situacija zacementirana.

- Tome, takođe, značajno doprinosi činjenica da su sve ove institucije smještene u Sarajevu. To predstavlja značajan problem za RS, jer postoji ozbiljan izostanak interesa kvalitetnih kadrova iz RS da konkurišu na te pozicije, osim onih koji žive vrlo blizu Sarajeva. Prema tome, pitanje sjedišta tih institucija značajno utiče i na strukturu i karakter tih institucija i predstavlja ozbiljan problem za RS - zaključuje Tegeltija.

Sud BiH

Slična situacija sa nacionalnom strukturom zaposlenih je i u Sudu BiH, a kako je ranije objavio “Glas Srpske”, Srbi čine samo petinu od 97 službenika sa visokom stručnom spremom.

- Prema evidenciji Suda BiH, od 95 zaposlenih kao Bošnjaci se izjašnjava njih 56, kao Srbi 19 lica, kao Hrvati 11, a kao ostali devet lica - navedeno je tada iz Suda BiH.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana