Svjedok Karadžića: NIsam imao informacije da je bilo egzekucija

Agencije
Svjedok Karadžića: NIsam imao informacije da je bilo egzekucija

Hag - Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić dokazivaoje danas, iznoseći svoju odbranu pred Haškim tribunalom, da nije bio upoznat o događajima na području Srebrenice sredinom jula 1995. godine, jer su za vlast tada bila najznačajnija dešavanja na području Sarajeva.

Svjedok odbrane Milenko Karišik rekao je da nije imao nijednu informaciju da je bilo egzekucija zarobljenika u tom periodu.

"Za nas je bilo najvažnije sarajevsko ratište, gdje je svakodnevno postojala opasnost da dođe do probijanja linija i do masakra srpskog stanovništva", rekao je Karišik, bivši komandant specijalne brigade policije i načelnik Resora javne bezbjednosti MUP-a Srpske u vrijeme srebreničke operacije.

Tužilac Džulijan Nikols prigovorio je zbog ispitivanja svjedoka o događajima u Sarajevu, a Karadžić je istakao da je htio da pokaže da je "Srebrenica bila od marginalnog značaja".

Na Karadžićevo pitanje da li ga je svjedok ikada izvijestio o nekom nezakonitom ubijanju, odnosno o egzekucijama poslije pada Srebrenice, Karišik je odgovorio: "Ne, gospodine predsjedniče".

Tužilac je tvrdio da je Karišik bio redovno obavještavan o događajima na području Srebrenice, uključujući pogubljenja muslimanskih zarobljenika. Svjedok je na to odgovorio da on nije čovjek koji je izvještavao o operaciji Srebrenica u bilo kom dijelu".

Karišik, koji je prvi dio iskaza dao prošlog četvrtka, rekao je da se na tom području nalazio radi pregovora o razmjeni jednog policajca.

Odgovarajući na pitanje šta je bio uslov za puštanje policajca, Karišik je rekao da je to "vjerovatno bilo oslobađanje koridora, kako bi izašle ogromne snage koje su izlazile u velikim grupama - i civili i vojnici".

Na pitanje da li su pominjani zarobljenici ili samo zahtjev za prolazak, Karišik je odgovorio da zarobljenici nisu pominjani i da je muslimanima "jedini cilj bio da izađu i nastave prema Tuzli".

Povodom tužiočeve tvrdnje da MUP Republike Srpske "nije poveo nijednu istragu u vezi sa događajima u Srebrenici, osim istrage protiv novinara Dejvida Rodea koji je izvijestio i htio da sazna više o pogubljenjima", Karišik je odgovorio da je "MUP kasno saznao za zločine".

Za novinara Rodea, svjedok je rekao da se "očigledno ogriješio o zakonske propise i došao pod udar zakona".


Odluku o aboliciji američkog novinara, Karadžić je donio 8. novembra 1995. godine, oslobodivši ga krivičnog gonjenja zbog snimanja vojnih objekata kod brane u Petkovcima.

Nedjelju dana kasnije, naveo je tužilac, ministar policije Tomo Kovač rekao je na konferenciji za novinare da se Rode "bavio špijunažom za šta je zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora i da je imao sreće što su u toku bili pregovori, pa ga je predsjednik abolirao da ne bi Srbi bili odgovorni za sve".

Na tvrdnju tužioca da je "ministar Kovač upozorio druge novinare da ne rade isto i da je to još jedan dokaz da je MUP učestvovao u prikrivanju zločina", Karišik je odgovorio da "o tome šta je govorio, treba pitati ministra", a da se on "ne slaže da je MUP prikrivao zločine".

Naredni svjedok odbrane, policajac iz Bratunca Nenad Deronjić, u julu 1995. bio je pripadnik Druge čete posebne jedinice policije. On je pobijao tvrdnje zaštićenog svjedoka tužilaštva koji ga je imenovao kao jednog od četvorice ljudi koji su 13. jula ujutro strijeljali 15 muslimana na obali rijeke Jadar, blizu Konjević Polja.

Deronjić je izjavio da nikada nije učestvovao u pogubljenjima i da nije ni radio na području Konjević Polja.

"Bio sam raspoređen u stanici milicije u Srebrenici 12. jula i radio sam u Srebrenici i 13. jula, u vrijeme kada je svjedok tvrdio da sam bio u Konjević Polju", istakao je Deronjić.

Glavni pretres biće nastavljen sutra, kada će biti saslušan novi svjedok odbrane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana