Slaven Gojković, direktor preduzeća “Šume Republike Srpske”: Prodaja trupaca na licitaciji otvara vrata novim prihodima

Marijana Miljić Bjelovuk
Foto: Velibor Tripić

Javno preduzeće “Šume RS” planira da na licitaciju ponudi određenu količinu šumskih drvnih sortimenata, odnosno trupaca, a takva politika poslovanja trebalo bi da im otvori vrata i za nove prihode, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” direktor “Šuma RS” Slaven Gojković.

Naglasio je da će na licitaciji moći učestvovati i oko 40 preduzeća koja su skinuta sa liste kupaca jer nisu imali pet zaposlenih.

- U dogovoru s resornim ministrom Savom Minićem i premijerom Radovanom Viškovićem odlučili smo da ove godine počnemo s prodajom sortimenata, za sada manje količine, putem licitacije. Na taj način vidjećemo da­ li trebamo povećavati cijene ili ne. Sva gazdinstva obavijestili smo da nam dostave svoju dinamiku i količine koje bi licitirali na mjesečnom nivou - naveo je Gojković i dodao da bi već idućeg mjeseca mogle biti organizovane prve licitacije.

GLAS: Kako su “Šume RS” završile prošlu godinu?

GOJKOVIĆ: Ostvarena dobit iznosi 8,74 miliona KM što je najbolji rezultat u posljednjoj deceniji. Ukupan prihod iznosio je 238,70 miliona KM i on je manji u odnosu na plan za 11,5 miliona iz razloga neizvršenja realizacije šumskih drvnih sortimenata. Proizvodnja je veća za četiri odsto u odnosu na godinu ranije, ali plan je za 2022. godinu podbačen za sedam odsto. Godina je u pogledu potražnje bila i više nego dobra, a i vremenske prilike išle su nam naruku. Tu je bila i pomoć Vlade RS i to u vidu subvencije izvođačima radova u šumarstvu.

GLAS: Koliko šumskih gazdinstava je ostvarilo dobit, a koliko gubitak?

GOJKOVIĆ: Dobit su imala 23 organizaciona dijela od 12,07 miliona KM, dok je devet iskazalo gubitak od 3,84 miliona. Ostvarena dobit dijelom je rezultat povećanja cijena šumskih drvnih sortimenata, ali i ostvarene bolje sortimentne strukture. U nekoliko navrata povećavali smo i cijene izvođenja radova, ali to nije dalo značajnije rezultate.

GLAS: Hoće li biti promjena na čelu gazdinstava koja su poslovala s gubitkom?

GOJKOVIĆ: Resorni ministar već je najavio da ćemo o tome odlučiti nakon završene analize koja će pokazati koji su razlozi njihovog poslovanja u minusu. Formirali smo i komisiju za konsolidaciju u tim gazdinstvima.  Svakako ćemo uzeti u obzir i rezultate revizije ali i pokazatelje iz prvog kvartala 2023. Moramo voditi računa da bez obzira na subjektivne želje poslovni rezultat bude osnovno mjerilo. Kada se ustanovi da imamo podbačaje i tamo gdje bi rezultati mogli biti mnogo bolji, moramo sagledati sve aspekte i uzeti u obzir sve činjenice zašto je to tako. To znači da nije samo gubitak u poslovanju rezultat lošeg rada, nego i neizvršenje planiranih zadataka tamo gdje za to nisu postojali razlozi. Doći će svakako do promjene na čelu pojedinih gazdinstava, a već polovinom maja trebalo bi da imamo i analizu koja će pokazati koji su razlozi negativnog poslovanja onih koji su imali minus. Tada ćemo znati gdje smo i šta. 

GLAS: Koliki su bili troškovi, na šta je potrošeno najviše novca?

GOJKOVIĆ: Troškovi proizvodnih usluga iznosili su 56,06 miliona, od čega se na sječu odnosi 16,19 miliona. Izdaci po osnovu privlačenja iskazani su od 30,48 miliona, a naknada prema opštinama 20,25 miliona. Najviše novca otišlo je na zarade i naknade za zarade i to 108,01 milion maraka zbog povećanja plata usljed rasta inflacije. To su troškovi na koje mi kao preduzeće ne možemo uticati.

GLAS: Šta je s investicijama?

GOJKOVIĆ: U investicije je uloženo 24,5 miliona KM, a najviše novca otišlo je za biološke investicije - 43,3 odsto, dok je u gradnju i rekonstrukciju šumskih puteva usmjereno 19,9 odsto novca. Kada je riječ o biološkim investicijama lani je uloženo 17 odsto više novca nego godinu ranije. Tako je u 2022. pošumljeno 332 hektara površine. Od toga, 111 hektara odnosi se na prostu, a 221 na proširenu reprodukciju. Zasađeno je 1.015.669 sadnica. Planom za 2023. godinu predviđena  je sadnja 1.359.000 sadnica, a vrijednost proste i proširene biološke reprodukcije iznosi 4,68 miliona KM.

GLAS: Šta je s novim informacionim sistemom?

GOJKOVIĆ: Započelo se i s radom u novom informacionom sistemu, na terenu se u nekoliko organizacionih dijelova radi s mobilnom aplikacijom i za sada nisu uočeni nedostaci u radu koje smo imali na samom početku. Ostali segmenti sistema-finansije, ljudski resursi, komercijalni poslovi, zaštita na radu, GIS moduli i DMS funkcionišu neometano. S obzirom na informacije koje su se pojavljivale u proteklom periodu, a koje su se odnosile na licence za program SAP, moramo reći da su licence koje smo nabavili u prethodnom periodu trajne i nastala situacija ne ugrožava rad u novom informacionom sistemu. Preduzeće je u obavezi da objavi javni poziv za usluge održavanja novog informacionog sistema po isteku ugovora o izradi i implementaciji novog informacionog sistema. Produženje i održavanje licenci podrazumijeva mogućnost ažuriranja novih verzija i mogućnost korišćenja podrške od samog SAP-a.

GLAS: Kolike su bile štete od bespravne sječe u 2022. godini?

GOJKOVIĆ: Štete po osnovu bespravnih sječa manje su za 55 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je značajan pomak  i nadamo se da će se iste godine u godinu smanjivati. Ukupna evidentirana šteta je 10.708 kubnih metara, odnosno u vrijednosti 1,84 miliona KM. Podneseno je ukupno 343 krivične prijave i 1.070 prekršajnih, a riješeno svega 15 krivičnih i 138 prekršajnih. Godinu ranije imali smo velike štete po ovom osnovu u Tesliću.

GLAS: Koji su planovi za ovu godinu?

GOJKOVIĆ: Sve će biti usmjereno na rast prihoda kako bismo mogli redovno da izmirujemo obaveze. Planiran je veći obim realizacije šumskih sortimenata u odnosu na izvršenje 2022. Prodaja sortimenata vršiće se isključivo uz obezbjeđivanje garancija naplate ili avansnom uplatom, a potrebno je i redovno usklađivanje cijena sortimenata shodno uslovima na tržištu i cijenama u okruženju. Pored navedenog, prodaja vrednijih šumskih drvnih sortimenata - trupaca putem licitacije, predviđena je u količini do 25 odsto ukupno realizovane količine trupaca. U planu je i početak primjene novog informacionog sistema, koji će poboljšati proizvodni proces, sistem kontrole prometa, ali i ubrzati fazu realizacije sortimenata i obezbijediti preciznije podatke. Prihodi po osnovu korištenja ostalih šumskih proizvoda, lovstva i pružanja ugostiteljskih usluga moraju biti veći, jer za to postoje svi preduslovi. Zacrtano je i smanjenje ukupnih rashoda i svih drugih troškova, prvenstveno indirektnih. Pretpostavka je da, ako bude i dalje visoka inflacija, dođe do zahtjeva za povećanjima cijena rada u eksploataciji, kao i povećanjem plata, a to će dodatno povećati rashode. Ako planirani prihodi budu ostvareni putem licitacija, rješenje za nova eventualna povećanja troškova jeste kroz povećanje cijena sortimenata za koje još ima prostora na tržištu. 

Nedostatak kadra

GLAS: Zbog čega nije ispunjen plan poslovanja? Šta je sa cijenama šumskih drvnih sortimenata?

GOJKOVIĆ: Zbog stalnog problema nedostatka radne snage na poslovima eksploatacije šuma nije izvršen planirani obim proizvodnje i realizacije šumskih drvnih sortimenata. Uskoro će uslijediti jedna promjena po pitanju cjenovnika, koja neće uticati na lokalno stanovništvo. Cijena ogreva bila je veća od cijene trupaca treće klase pa ćemo to mijenjati. Uslijediće i promjene kod ostalih lišćara i trupaca kod kojih su enormno niske cijene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana