Poštovanje mirovnog sporazuma – jedini garant postojanja BiH

Košarac je naglasio da je Republika Srpska i prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma imala sve kriterijume države, te da je u dejtonsku BiH unijela svoj subjektivitet, suverenitet i ustavni kapacitet.

"Republika Srpska je ugradila svoju državnost u BiH onakvu kakva je definisana u Dejtonu. Dakle, ne govorimo ni o kakvom konitinuitetu BiH, već o BiH koja je nastala potpisivanjem Dejtona kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda", poručio je Košarac u izjavi za Srnu povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sprazuma.

On je naveo da je ovim međunarodnim ugovorom okončan građanski rat u BiH, ali i potvrđen kontinuitet i međunarodno-pravni subjektivitet Republike Srpske, koja je potpisnica svih aneksa ovog sporazuma, uključujući i Aneks četiri, odnosno Ustav BiH.

"Mi podržavamo izvorni Dejtonski sporazum, zalažemo se njegovo očuvanje i dosljednu primjenu sa stanovišta slova, a ne sa stanovišta nekakvog 'duha' Dejtona, kako su to pokušali da nametnu razni međunarodni mešetari i visoki predstavnici. Oni su remetilački faktor u BiH, a njihove intervencije bile su isključivo u funkciji pogoršanja odnosa u ovoj zemlji", naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, odnos političkih predstavnika prema Dejtonskom sporazumu najbolje oslikava činjenica da je 21. novembar, datum njegovog potpisivanja, u Republici Srpskoj državni praznik, a u Federaciji BiH radni dan.

"Srbi su se zalagali za mirno rješavanje političke krize u tadašnjoj Jugoslaviji. Mi obilježavamo dan potpisivanja Dejtona jer je donio mir, a Republika Srpska je dobila međunarodno priznanje", dodao je Košarac.

Prema njegovim riječima, poštovanje i sprovođenje izvornog Dejtonskog sporazuma, bez intervencija međunarodne zajednice, jedini je garant postojanja BiH.

"BiH nema perspektivu niti može da postoji izvan dejtonskog okvira. Mi podržavamo dijalog svih legitimno izabranih političkih predstavnika u okvirima Ustava BiH, kako je to definisano Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma", zaključio je Košarac.

Sutra se navršava 27 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Dejtonski mirovni sporazum je aspekta Republike Srpske jedina formula za opstanak BiH, izjavila je Srni istoričar Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milena Mihaljević.
Mihaljevićeva je istakla da je Dejtonski mirovni sporazum dao život već utemeljenoj Republici Srpskoj - obezbijedio joj međunarodno priznanje u statusu entiteta sa značajnim atributima političke i pravne samostalnosti.

Ona je rekla da, osim političkog, Dejtonski sporazum, ima i veliki istorijski značaj.

"Ovim sporazumom otvoreno je novo poglavlje u istoriji Republike Srpske, zasnovano na očuvanju kulturnog identiteta i istorijskog kontinuiteta Srba na ovom prostoru", poručila je Mihaljevićeva povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Prema njenim riječima, kakav odnos Srpska ima prema Dejtonskom sporazumu najbolje opisuje to da 21. novembar obilježava kao državni praznik, dok narativi političkog Sarajeva idu u suprotnom pravcu.

"Osim toga, od prvog dana, pa do danas, visoki predstavnici nametanjem svojih akata i odluka direktno rade na urušavanju sporazuma, koji je sa aspekta Republike Srpske jedina formula za opstanak BiH", istakla je Mihaljevićeva.

Ona smatra da je Dejtonski mirovni sporazum u istoriji Republike Srpske neophodno posmatrati u kontekstu vremena, odnosno okolnosti koje su vladale u periodu kada je potpisan, kao i onih koje su aktuelne danas.

Mihaljevićeva je rekla da se za sve strane koje su učestvovale u pregovorima, koje su dovele do potpisivanja sporazuma, može reći da se i danas drže onih argumenata za koje su se zalagale tada, kako bi opravdale svoje postupke u Dejtonu, ali i sačuvale politički kredibilitet.

Ona je podsjetila da je na tok pregovora uticala i vojna situacija na terenu.

"Danas nam je poznato da je u tom kontekstu bošnjačka, pa dijelom i hrvatska strana širila propagandu da se Vojska Republike Srpske praktično nalazila pred vojnim slomom, što je trebala postati glavna platforma za pregovaračke pozicije", naglasila je Mihaljevićeva.

Bošnjački istoričari i analitičari i dalje tvrde, kako je rekla, da je tih dana Banjaluka bila pred padom, iako je tu bez sumnje riječ o narativu rasterećenom istine, što je vidljivo iz dokumentacije koja se nalazi u arhivu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica.

Dokumentacija upućuje na činjenicu da je zbog NATO bombardovanja i operacija "Maestral dva" i "Južni potez" Vojska Republike Srpske bila ozbiljno uzdrmana, pri čemu se zanemaruje njena uspješnost u zaustavljanju 5. korpusa tzv. Armije BiH na zapadnim granicama, kao i 7. korpusa na teritorijama opština Kneževo i Kotor Varoš, ali i hrvatske vojske na rijeci Uni.

"Iako su bošnjačke i hrvatske snage imale u pomenutim pokušajima punu podršku Britanaca, o čemu nas takođe informišu dokumenti, jasno je da Vojska Republike Srpske nije bila u položaju koji je pokušala nametnuti bošnjačko-hrvatska propaganda u cilju slabljenja srpskih pregovaračkih pozicija", zaključila je Mihaljevićeva.

Dejtonski mirovni sporazum, posebno njegov sastavni dio Ustav BiH, i danas, 27 godina kasnije, posmatramo kao jedini mogući normativni okvir za zajednički život u BiH, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
"Dejtonski sporazum je tada predstavljao odraz realnih društvenih odnosa i okolnosti koje su bile 1995. godine, a koje se ni nakon 27 godina nisu promijenile", ukazao je Karan u autorskom tekstu za Srnu.

Novinska agencija Republike Srpske - SRNA autorski tekst profesora Karana prenosi u cijelosti:

Sporazum jeste donio mir, ali i koncept ustavnog uređenja novoformirane zajednice zasnovan na odnosima tri konstitutivna naroda i dva entiteta kroz uspostavljen balans društvenih odnosa, ravnopravnosti, pariteta i konsenzusa kao garancije suvereniteta svakog od nosilaca – konstitutivnog naroda i entiteta, te federalni oblik državnog uređenja kao jedini mogući oblik artikulacije i konstitucionalizacije državne vlasti koji omogućava realizaciju tih principa.

Odmah nakon donošenja Dejtonskog sporazuma, dio međunarodne zajednice, prvo preko visokog predstavnika, a kasnije i Ustavnog suda BiH, ušla je u fazu razgradnje posebno Ustava BiH bez njegove formalne promjene. Pokušaj da se neustavnim i nezakonitim putem narušavaju ti principi i balansi multietničkog, federalnog, složenog društva u pravcu nasilne, vještačke, unitarnograđanske promjene prirode oblika državnog uređenja BiH, ne samo da nije moguća već predstavlja i osnovni razlog nestabilnog i neefikasnog društva, nefunkcionalne države.

Ustavni poredak koji bi protivriječio i bio u neskladu sa realnim društvenim odnosima jeste problem i neostvariv je. Teza da je ustav razlog neuspješne države je maska iza koje se krije prevashodno politika bošnjačke političke elite za apsolutnom dominacijom i svojatanjem BiH. Vašingtonskim sporazumom su "riješili" hravatsko pitanje, a negacijom Dejtonskog sprazuma "riješili" bi i srpsko.

Oduzimati Republici Srpskoj njene primarne ustavne nadležnosti, te minimizirati uticaj i značaj njenih institucija proisteklih iz njene suverenosti kao federalne jednice i kapaciteta unesenih u novoformiranu državnu zajednicu, nije samo neustavno, već za zajednicu krhkih temelja i opasno. U isto vrijeme protivno realnim potrebama, a zarad pukog "jačanja" zajedničkog nivoa, kao pečurke poslije kiše niču neproduktivne, nepotrebne, skupe, bez ustavnog osnova silne agencije koje su postale barijera i prepreka funkcionisanju ustavnih entitetskih institucija.

Institucije Republike Srpske aktivno daju legalan i legitiman otpor takvim neustavnim i nezakonitim nasrtajima na njen suverenitet, subjektivitet i nezavisnost u ustavom određenim odnosima unutar BiH.

BiH je, na principima samoopredjeljenja Republike Srpske, stvorena sistemom agregacije, odnosno spajanja dvije države, te je savim prirodno da države, koje su BiH dale dio svog vanjskog suvereniteta, zadrže najveći dio svojih nadležnosti, odnosno unutrašnjeg suvereniteta.

Republika Srpska neće dati naknadni legalitet neustavnim i nametnutim zakonima, iza Srpske stoji Ustav, ustavnost i zakonitost, vladavina prava i pravna država. I više od toga, državotvorni kapacitet srpskog naroda unesen je sa Republikom Srpskom u momentu donošenja Dejtonskog sporazuma, posebno unesen u ustavne odredbe Ustava BiH. Politički otpor podrazumijeva nacionalno i političko jedinstvo kroz institucije Republike.

Derogiranje ustavne pozicije Republike Srpske i federalnih odnosa, tendencije u pravcu centralizacije, unitarizacije, kvazi građanskog tipa, put je raspada. Ustavni odnosi nisu prepreka i takva zamjena teza je opasna i manifestuje se vulgarizacijom ustavnih normi izvlačeći iz njih suštinu /primjer Željko Komšić/ pri čemu ustavna norma postaje tek slovo na papiru.

Danas, 27 godina kasnije na sceni imamo koncept političkog sukobljavanja kroz razvijanje federalnih, odnosno konfederalnih elemenata koji su originerni i ustavni, sa jedne strane, te unitarnih i centralističkih sa druge strane, a koji su neustavni i pritivrječni društvenoj, dejtonskoj stvarnosti. Način na koji se ti procesi odvijaju, vremenski protok i neizvjesna budućnost jesu specifikum BiH.

Većina aneksa Dejtonskog opšteg okvirnog sprazuma za mir je konzumiran, djelovanje međunarodnog faktora je suvišno, održavaju status protektorata i faktor su destabilizacije. Prekompozicija ustavom utvrđenih nadležnosti i promjena Ustava BiH bez faktičke promjene rezultat je njihovog rada. Oni su simbol protektovane države, staratelj i tutor, te sa Ustavnim sudom BiH upotpunjuje sliku nesuverene, neefikasne države.

U nedostatku valjane ustavne i političkopravne argumentacije, a u namjeri kritike etno-entitetskih osnova federalnog državnog uređenja, kao idealno se čini pozivanje na demokratiju pri čemu se etno-entitetsko predstavlja kao nedemokratsko u osnovi. Zagovaranje principa jedan čovjek jedan glas u pluralnom bh društvu je totalitarna unitarno-građanska ideologija skrivenih namjera dominacije.

Mirovnim sporazumom je ustanovljena asimetrična konfederalno-federalna složena država, visokoautonomnih, na etnicitetu baziranih entiteta i sa centralnim institucijama ograničenog, ali dovoljnog međunarodnopravnog kapaciteta.

Taj koncept je garancija ravnopravnosti svih. Brana od daljeg urušavanja dejtonskog koncepta je univerzalno pravo na samoopredjeljenje kao načelo zaštite naroda da odredi svoju sudbinu. Sudbina Dejtonskog sporazuma, posebno Ustava je određena i moguće su izmjene samo ako se, u duhu unutrašnjeg povjerenja i ustavnih procedura, saglase konstitutivni Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Do tada, Dejtonski sporazum treba primjenjivati, a ne mijenjati, on nije eksperiment.

BiH nije zrela za raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne postoji izgovor za promjene koje su suprotne samom biću zajednice, koje bi narušile unutrašnji balans, federalne odnose, etno-entitetsku osnovu, ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana.

BiH sa svim svojim poteškoćama stvorenim na osnovu vjerskih, nacionalnih i istorijskih razlika, dejtonskim principima i unutrašnjim konsenzusom može ostvariti pravilnu ravnotežu demokratske zaštite individualnih prava i sloboda, s jedne, i prava konstitutivnih naroda, s druge strane.

Senator Republike Srpske Milimir Mučibabić izjavio je za Srnu da je borba za izvorni Dejtonski sporazum borba za opstanak Republike Srpske i prvorazredni zadatak kako aktuelne vlasti, tako i opozicije u Srpskoj.
"Dejtonska BiH je `sui generis` i kao takva mora ostati da ta državna zajednica ne bi postala unitarna država čemu političko Sarajevo i njihovi mentori teže", rekao je Mučibabić.

On je ukazao da je u susret 27 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma nužno sagledati značaj tog međunarodnog dokumenta i šta on u izvornom obliku znači za Srpsku, uz napomenu da u momentu donošenja njegovim autorima nije bilo na umu da donesu dokument čija će važnost trajati decenijama.

"Oni su željeli da to preko koljena prelome, a neki od njih su čak izjavljivali da će Dejtonski sporazum `trajati samo malo, pa ćemo mi napraviti unitarnu, centralnu državu bosancima po mjeri`", ukazao je Mučibabić.

On je naglasio da od momenta kada je potpisan do danas teče proces derogacije Dejtonskog sporazuma, ovlaštenja Srpske, čime se treba jedinstveno suprotstaviti.

"U ovom momentu Republika Srpska zarad svog postojanja i budućnosti mora da insistira na svemu onom što je taj međunarodni ugovor njoj podario", ponovio je Mučibabić.

Prema njegovim riječima, razlozi za to su višeslojni, a prvi i osnovni je da sačuva subjektivitet entiteta.

"Ako je država složena, u suštini treba insistirati na tome šta nam taj međunarodni ugovor donosi. U posljednjih deceniju i više kroz instituciju međunarodnih predstavnika i OHR-a pritisci su bili sa svih strana, a osnovni zadatak jeste razvlašćivanje Republike Srpske", naveo je on.

Mučibabić je ukazao da su entiteti u BiH "države sa ograničenim suverenitetom".

"Zapravo, suverenitet BiH se dijeli na tri dijela, a jedan dio tog suvereniteta koji pripada Republici Srpskoj, a izveden je iz prirode Dejtona, mora se imperativno vratiti", kategoričan je Mučibabić.

Govoreći o značaju Dejtonskog sporazuma, Mučibabić ističe da zabrinjava da i četvrt vijeka od kada je potpisan, takozvani intelektualni krem regiona nije u stanju da iskorači iz pakla intelektualne i moralne ljenosti ilustrovane ponavljanjem floskula o predrasudama o lošim Srbima.

"Dakle, ta priča o `zlim Srbima` jesu konstanta koja ne daje nadu da se na zdravim osnovama može graditi prosperitetna budućnost. Tu činjenicu Srbi moraju imati stalno na umu i boriti se za ono što im daje međunarodni ugovor potpisan u bazi `Rajt Peterson` prije 27 godina", rekao je on.

Mučibabić je naglasio da je činjenica da Dejtonskim sporazumom objektivno nisu mogle biti anticipirane i razrađene sve dimenzije funkcionisanja specifične i složene državne tvorevine koja je njime uspostavljena.

"Stoga je ta zajednica zloupotrebljena za nametanja odluka, uvođenje institucija i prenos ovlaštenja na centralnu vlast kojima nije zakonski, funkcionalno i konstruktivno sprovedena i obezbijeđena pristojna dogradnja struktura dejtonske BiH već su nedopustive relatizovani i obesnaženi osnovni ustavni principi i sistemski temelji na kojima ona kao atipična zajednica tri konstitutivna naroda počiva", rekao je Mučibabić.

U ponedjeljak, 21. novembra, navršava se 27 godina od kada je u američkoj bazi "Rajt Peterson" u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.