OBA i Sud BiH kršili zakon na prisluškivanju

Goran Maunaga
OBA i Sud BiH kršili zakon na prisluškivanju

Sarajevo - Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) Osman Mehmedagić i donedavna predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kršili su zakon, jer te institucije nijednu osobu iz RS koje su prisluškivane nisu obavijestile da su bile pod tim mjerama, saznaje „Glas Srpske“.

Kršenje zakona isplivalo je na površinu u posljednjem takvom slučaju kada je praćen predsjednik RS Milorad Dodik koji o tome nije obaviješten u propisanom zakonskom roku.

- Građanin BiH koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prislušivanja, biti obaviješten o preduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana poslije okončanja tog postupka - piše u članu 77 Zakona o OBA koji Mehmedagić nije ispoštovao.

Dodik je prisluškivan od 11. februara do 13. maja 2016. godine u vezi sa predmetom „Pavlović banka“ nakon čega je obustavljena istraga protiv njega. Iako je Mehmedagića zakon obavezao da nakon prisluškivanja i obustavljanja istrage obavijesti Dodika da je praćen i zašto je prisluškivan, on to nije učinio. Za prisluškivanje Dodika javnost je saznala tek prije nekoliko dana kada je predsjednika RS o posebnim istražnim radnjama obavijestio Sud BiH.

Naš sagovornik iz pravosudnih institucija BiH kaže da je zahvaljujući Sudu BiH prvi put ispoštovana zakonska obaveza da osoba koja je prisluškivana o tome bude i obaviještena nakon ukidanja tih mjera i obustavljanja istrage.

- To nikada nije učinio direktor OBA Osman Mehmedagić iako mu Zakon o OBA nalaže da to mora uraditi u roku od 30 dana poslije završetka prisluškivanja. To vjerovatno nikada nije činio ni njegov prethodnik Almir Džuvo, ali ni predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso. Tu obavezu ispoštovao je tek Ranko Debevec, koji je naslijedio Kreso - kaže naš sagovornik.

Dodikov advokatski tim podnio je Sudu BiH zahtjev za ispitivanje zakonitosti naredbe o određivanju posebne istražne radnje koja podrazumijeva nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija i zakonitosti načina na koji su sprovedene istražne radnje. Advokati su podnijeli i disciplinsku prijavu Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH protiv tužioca Tužilaštva BiH koji je podnio prijedlog za određivanje mjera nadzora i zahtjev da Dodik ne bude obaviješten o preduzetim mjerama nadzora. Dodikova odbrana smatra da pomenute istražne radnje nisu sprovedene na zakonit način, zbog čega je zatraženo preispitivanje zakonitosti od Suda BiH.

Goran Bubić iz Dodikovog advokatskog tima kaže da je i Sud BiH obavijestio Dodika o prisluškivanju tek 15 mjeseci poslije okončanja primjene tih mjera iako zakon nalaže da to bude učinjeno odmah bez odgađanja.

- Osim roka u prijavi je istaknut i sukob načela, jer je prisluškivan predsjednik koji raspolaže povjerljivim informacijama različitog tipa koje mogu biti razmjenjivane i sredstvima koja su nadzirana. Pošto u prisluškivanju učestvuje više ljudi, postoji mogućnost da su treća lica došla u posjed, recimo, antiterorističkih mjera. Tako je prisluškivanjem ugrožena nacionalna bezbjednost, što može biti puno značajnije od nekog krivičnog postupka. Taj aspekt je ovom prilikom potpuno zanemaren i tužilac i sudija su to morali da obrazlože - kaže Bubić.

On kaže da u slučaju prisluškivanja predsjednika RS ima mnogo propusta.

- Predmet „Pavlović banka“ je iz 2007. godine, kad je tužilac insinuirao da nema nijednog ugovora o kreditu, na čemu je zasnovana istraga. Odmah smo priložili original ugovora uz žalbu na rješenje o pritvoru vlasniku Pavlović banke Slobodanu Pavloviću, a oni su ipak skoro deset godina poslije odobrili prisluškivanje kojim se ne može ništa postići. Pored toga, izuzeli su iz banke svu dokumentaciju. Očigledno je da se radi o političkoj istrazi - rekao je Bubić.

Dodik je prije nekoliko dana izjavio da je sa stanovišta sistema nedopustivo što je kao predsjednik RS bio prisluškivan i da Sud i Tužilaštvo BiH nisu našli ništa protiv njega, ali da mu nisu uputili ni izvinjenje.

Odobrenje

U Zakonu o OBA piše da se praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacionih i drugih oblika elektronskih uređaja i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja je privremeno zauzima može vršiti samo u slučajevima za koje je dobijeno prethodno ovlašćenje od predsjednika Suda BiH ili sudije tog suda kojeg je odredio predsjednik. U vrijeme kad je odobreno prisluškivanje Milorada Dodika predsjednica Suda BiH bila je Meddžida Kreso.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana