Miloš Grujić, ekonomista, o crvenim lampicama upozorenja na recesiju: Borba sa inflacijom potrajaće dugo

Prema ocjenama pojedinih analitičara trenutno postoji čak 98 odsto šanse za globalnu recesiju. Koliko duboka i opasna ona može biti, da li se može ponoviti 2008. godina ili je u igri još crnji scenario?

Poznati ekonomista Nuriel Rubini smatra kako ona neće biti kratka i plitka, već teška, duga i ružna, te navodi kako je postizanje stope inflacije od dva odsto kroz podizanje kamata od strane centralnih banaka nemoguće bez "tvrdog pada". Prema riječima ekonomiste Miloša Grujića, centralne banke bile su prinuđene da agresivno podižu ove kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, a što će sigurno, kako kaže, usporiti rast svjetske privrede i uvesti je u recesiju.

- Agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih dva posto mogu još dugo da potraju. Sve to će usporiti rast ekonomije i povećati nezaposlenost, ali to je cijena koju su pojedine države spremne da plate da izbjegnu gori scenario - kaže u intervjuu za "Glas Srpske" Grujić.

GLAS: Da li je moguće da dođe i do stagflacije kakva je recimo bila 70-tih godina prošlog vijeka?

GRUJIĆ: Da. Tada je ekonomija veoma sporo rasla, za razliku od inflacije koja je bila visoka. Otežavajuća okolnost u odnosu na sedamdesete jeste to što sada imamo i spiralu dugovanja, pogotovo u Evropi. Ukoliko se za recimo godinu dana ispostavi da smo išli ka stagflaciji onda smo sada na prelazu iz druge u treću fazu.

U drugoj fazi dolazi do tzv. indeksacije plata pa zaposleni, zbog inflacije, traže veće plate. U trenutku kada i potrošači i proizvođači osjete da im zarade rastu, nastavlja se inflacija. U trećoj fazi stagflacije počinju padati investicije, zaposlenost i ekonomski rast.

GLAS: Rubini je upozorio i kako troškovi servisiranja duga sve više rastu, te da ćemo vidjeti ko će plivati go. Ko bi to mogao biti?

GLAS: On je dramatično, i u svom stilu, najavio je da će šokovi ponude koji dolaze od pandemije, rusko-ukrajinskog sukoba i kineske politike nulte tolerancije na pandemiju rezultovati većim troškovima i manjim ekonomskim rastom. Sve navedeno sigurno će povećati vjerovatnoću od nastupanja recesije u mnogim državama. Najveći udar pogodiće zemlje u razvoju koje imaju velike dugove u dolarima, kao što su Turska, Argentina ili Gana, ali i kompanije kojima će teret dugova pritiskati profitne marže.

GLAS: Koliko će situaciju u Evropi dodatno zakomplikovati sabotaže na ruskim gasovodima?

GRUJIĆ: Problem sa gasovodom jeste velika prijetnja za Evropu. Nju čeka mnogo izazova da nadomjesti ruski gas. Ukoliko kriza sa energentima potraje i tokom zime doći će do pada ekonomske aktivnosti u Evropi što vodi u smanjivanje BDP-a. Po tom scenariju i bez ostalih poremećaja dolazak recesije je neminovnost. Dalji razvoj situacije u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti EU da pronađe nove dobavljače za robu koja se više ne uvozi iz Rusije. Trenutno se ne nazire alternativa.

GLAS: Kako objašnjavate sve veći pad vrijednosti evra, ali i funte, a s druge strane rast dolara?

GRUJIĆ: Najveći razlog rasta dolara jeste činjenica da je FED agresivno povećao kamatne stope. Nastavak pada evra pripisuje se strahu od recesije i energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini. S obzirom na blag stav prema dizanju kamata od strane ECB u odnosu na FED ovaj pad je i očekivan. Nakon što je nadjačao evro, dolar je nadomak toga da se izjednači s britanskom funtom - po prvi put u istoriji. Funtu su oborile sumnje da će ekonomski plan nove vlade opteretiti javne finansije. Novi ministar finansija predstavio je plan za istorijsko smanjenje poreza koje će biti finansirano povećanim zaduživanjem na tržištu duga.

GLAS: Šta za nas znači slab evro?

GRUJIĆ: Slabiji evro čini skupljim uvozne proizvode koji su izraženi u dolarima. Ukoliko su to sirovine ili poluproizvodi, onda će i konačna cijena gotovih proizvoda biti viša. Poremećaji će se i te­ kako osjetiti kod nas. Na primjer, Italija spada u najznačajnije trgovinske partnere BiH. Direktne posljedice po nas se mogu osjetiti kroz kretanja cijena energenata, primarno nafte i prirodnog gasa, čije plaćanje je obično dogovoreno u dolarima. Zbog slabljenja evra, a posredno i marke u odnosu na dolar potrebno je izdvajati više maraka kako bismo platili istu količinu nafte i gasa.

GLAS: Kakvu budućnost predviđate BiH?

GRUJIĆ: Pad evra u odnosu na skoro sve druge valute odraziće se na otplatu vanjskog duga. Mi ćemo, zbog vezanosti marke i evra, dijeliti sudbinu zemalja evrozone jer Centralna banka nema mehanizme da vodi nezavisnu monetarnu politiku. Direktne posljedice mogu se odraziti u servisiranju vanjskog duga u dolarima. Srećom, naša zemlja nema veliki iznos duga u dolarima. Manje od pet odsto kredita BiH je u dolaru. U Srpskoj to je manje od 1,2 odsto. Pad evra doveo je do toga da će svi oni koji u BiH uvoze robu plaćenu u dolarima biti na gubitku, a oni koji izvoze na dobitku. Kod nas se i dalje bilježi rast ekonomije, rekordna zaposlenost, dobro punjenje budžeta, ali i inflacija veća od prosječne u Evropi.

GLAS: Kako gledate na potez domaćih regulatora da teret rasta kamata podijele građani i banke?

GRUJIĆ: Agencije za bankarstvo sinhronizovano su reagovale prve u regiji. Ova odluka ukazuje na brigu regulatora u pogledu budućih kretanja. Ovaj napor vidim kao pokušaj zaštite likvidnosti u sistemu u slučaju da dođe do krize. Donošenjem mjera za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa se pokazuje briga za banke ali i za stanovništvo i privredu. Banke će vjerovatno pooštriti kreditnu politiku što će smanjiti kamatne prihode.

Šta sa novcem

GLAS: Da li se slažete s onima koji smatraju kako je u današnje vrijeme opasno ulagati u bilo šta, te da je najbolje imati "keš u slamarici"?

GRUJIĆ: Keš u slamarici gubi vrijednost zbog inflacije. S druge strane, mnogo keša omogućava da u pravom momentu brzo reagujete i kupite neku aktivu "za male pare". Poželjno je posjedovati imovinu koju možete, zavisno od potrebe, brzo konvertovati u gotovinu.

Nestašice

GLAS: Da li svijetu prijeti još jedan problem - nestašica određene robe i namirnica i kojih?

GRUJIĆ: Cijene hrane i energije glavni su pokretači ukupnog rasta cijena. Brine me poskupljenje hrane i đubriva. Prodaja raznih proizvoda se usporava i zaustavlja. Smanjuju se i narudžbe. OECD je snizila je prognozu globalnog ekonomskog rasta za 2023. i upozorila da bi se mnoge evropske države mogle suočiti sa nestašicama koje će podići cijene energije, narušiti povjerenje i zakomplikovati stanje na tržištima. Na sve to ne treba se iznenaditi da u bliskoj budućnosti bude nepogoda poput vrućina, padavina, najezde insekata ili nekih pandemija. To će dovesti do nestašica vode, kukuruza, piletine ili ulja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.