Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske: Vrijeme je za novi način raspodjele prihoda od PDV-a

Kaže to za “Glas Srpske” predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić, koji je sumirajući stanje u 2020. i 2021. godini istakao kako presjeci pokazuju da su lani opštine i gradovi nastavili, u znatnoj mjeri, s redovnim aktivnostima.

- Sa aspekta prihoda, možemo biti zadovoljni. Sve lokalne zajednice su, u odnosu na prvobitno planirane, zabilježile povećanje prihoda tako da su rađeni rebalansi budžeta naviše. Završeni su i brojni projekti uz pomoć republičkih vlasti i Vlade Srbije, dok su određeni započeti, a oporavak privrednog sektora se vidi kroz povećanje broja zaposlenih i  otvaranje novih biznisa. Ako se nastavi ovim tempom, 2022. godina biće još bolja - rekao je Ćosić.

GLAS: Predsjedništvo Saveza nedavno je dalo saglasnost na sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji Saveza i Investiciono-razvojne banke (IRB) koji predviđa da sve opštine i gradovi, u saradnji sa IRB-om, dođu do investicionog profila koji će biti predstavljen domaćim i stranim investitorima. Šta će to konkretno značiti na terenu?

ĆOSIĆ: To je odličan potez da lokalne zajednice projekte prezentuju na jednom mjestu, dobiju priliku da im bude urađen adekvatan investicioni profil koji se poslije multiplikuje tako da će svako imati priliku da te projekte, ne samo putem IRB-a, već i vlastitim alatima promoviše dalje.

GLAS: Neko vrijeme se pominje potreba drugačije raspodjele prihoda  od PDV-a prema lokalnim zajednicama. Ima li pomaka?

ĆOSIĆ: Na čelu Saveza sam petu godinu zaredom, a sigurno tri, četiri već insistiram da pokušavamo da to izvedemo. Prihodi od PDV-a rastu i to je dobro, a malim lokalnim zajednicama, poput Istočnog Mostara, Istočnog Drvara, te promjene bi omogućile da dobiju više novca i tako obezbijede stabilne izvore finansiranja, jer kod njih PDV čini 70 odsto ukupnih prihoda, pa i više. Gubimo se između opštih i lokalnih izbora, ali mislim da ćemo nakon priče o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi posvetiti se izradi pravilnika koji će definisati broj zaposlenih u upravama, te da ćemo uspjeti s Vladom dogovoriti i ovo jer su koeficijenti o raspodjeli na snazi od 2009. godine. Od tada se slika promijenila tako da imamo sredina sa ozbiljnim vlastitim prihodima, te porezom na nepokretnost tako da ima opravdanih razloga da dio novca od PDV-a bude preusmjeren prema malim, rubnim sredinama kojima je to jedini izvor prihoda i koji će to dugo i ostati.

GLAS: Kakve su šanse za dogovor o izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi?

ĆOSIĆ: Mislim da će o ovome pričati već na prvim sjednicama Vlade RS u januaru. U Savezu smo postigli saglasnost o svemu, osim o tome da gradovi sa više od 100.000 stanovnika, a to su Banjaluka i Bijeljina, imaju kabinet predsjednika Skupštine sa dva šefa kabineta, dva savjetnika i osobe za protokol, te da predsjednik skupštine daje saglasnost, odnosno da donosi sistematizaciju skupštinske službe. To je, po mom mišljenju, normalno. Iako je bilo neslaganja na sjednici to su tehničke stvari i tek trun onoga u čemu se nismo složili, imajući u vidu stvari o kojima jesmo. Izmjenom je predviđeno i da se maksimalan broj zaposlenih u lokalnim samoupravama, gdje je do sada bilo tri zaposlena na 1.000 stanovnika, utvrđuje posebnom uredbom Vlade Republike Srpske.

Rokovi

GLAS: Ranije ste ocijenili da je dobro što izmjene zakona predviđaju pomjeranje rokova za formiranje vlasti nakon izbora sa 60 dana na 45 dana.

ĆOSIĆ: Moramo da ubrzamo. Jedina smo zemlja u kojoj Centralna izborna komisija rezultate objavljuje tek mjesec nakon izbora i onda je 30 dana bio rok da bivši predsjednik Skupštine sazove novu sjednicu na bazi informacija o skupštinskoj većini. Mislim da smo sada korak ispred FBiH, unijeli smo i odrednice u kojem roku mora biti održana sjednica Skupštine i mnogo boljih stvari će biti u ovim izmjenama. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.