KOLUMNA: BiH treba da pristupi Sporazumu o ICMP-u

Ovaj jedinstveni rezultat omogućila je podrška i saradnja Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). ICMP je uspostavljen 1996. godine prvobitno za potrebe saradnje sa zemljama koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije na traženju i identifikaciji osoba nestalih tokom sukoba iz devedesetih godina prošlog vijeka. ICMP je pružao pomoć okupljanjem zainteresovanih strana iz regiona, državnih organa, pravosudnih organa i forenzičkih stručnjaka, međunarodnih organizacija, porodica nestalih osoba i drugih s ciljem utvrđivanja zajedničke i efikasne strategije. Ove zainteresovane strane su u BiH radile sa Institutom za nestale osobe BiH, koji je više od decenije koordinisao aktivnosti na traženju nestalih osoba bez obzira na etničku pripadnost, nacionalnost, vjeroispovijest, ulogu u sukobima ili opredjeljenje.

U BiH je proces bio usmjeren na pronalaženje nestalih osoba, a ne na pronalaženje nestalih iz neke određene zajednice, a ispravnost takvog stava potvrdile su cifre. U FBiH je identifikovano 75 procenata od ukupnog broja prijavljenih nestalih osoba, dok je u RS identifikovano 76 procenata ovih osoba.

Vlasti su na cijelom području bivše Jugoslavije radile sa ICMP-om na uspostavljanju efikasnih politika za nestale osobe, što je dovelo do toga da su i susjedne zemlje BiH u kojima su brojevi bili znatno niži bile u situaciji da razjasne sudbinu velikog broja nestalih.

Od 2004. godine, zbog uspjeha koji je postignut u zemljama zapadnog Balkana, ICMP su pozivale vlade širom svijeta da pomogne u traženju osoba koje su nestale tokom sukoba, prirodnih katastrofa, kao žrtve trgovine ljudima i iz drugih razloga. Danas ICMP, osim u području zapadnog Balkana, sprovodi programe u zemljama kao što su Irak, Sirija i Kolumbija i pruža niz različitih vrsta pomoći mnogim drugim zemljama, od DNK analiza do davanja preporuka u pogledu zakona i strategija osnaživanja civilnog društva.

S obzirom na globalnu prirodu problema prisilno nestalih osoba i potrebu za uspostavljanjem mehanizma za rješavanje ovog problema na globalnom nivou, ICMP je u 2014. godini postao međunarodna organizacija koja radi na osnovu sporazuma. Shodno uslovima Sporazuma o statusu i funkciji ICMP-a, ICMP je premješten u Hag u Holandiji. Trenutno je devet zemalja potpisalo Sporazum o ICMP-u, a od 2016. godine je otvorena mogućnost potpisivanja sporazuma svim zemljama.

ICMP poziva sve zemlje na zapadnom Balkanu da pristupe Sporazumu o ICMP-u i postanu članice Konferencije država članica ICMP-a. Za sada je Srbija potpisala i ratifikovala sporazum.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 5. jula izglasao potpisivanje Sporazuma o ICMP-u. Prethodno su Savjet ministara i Predsjedništvo BiH dali zeleno svjetlo.

Po završetku ljetne pauze, Dom naroda će na narednoj sjednici, 28. septembra, imati priliku da potvrdi opredjeljenje da zaštiti prava porodica nestalih osoba.  Davanjem saglasnosti pristupanju BiH Sporazumu o ICMP-u, članovi Doma naroda će pokazati snažnu opredijeljenost jačanju vladavine prava i promociji i zaštiti prava porodica na istinu i pravdu. Nakon pozitivnog glasanja u Domu naroda, predviđeno je da Predsjedništvo BiH donese odluku da BiH pristupi sporazumu. Potpisivanje sporazuma ne podrazumijeva finansijske izdatke za BiH.

Ova zemlja je vodeća u svijetu u pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba u okviru zakonitog procesa oslobođenog svake vrste diskriminacije. Iskreno se nadam da će na narednoj sjednici članovi Doma naroda odobriti prijedlog da BiH potpiše Sporazum o ICMP-u. Time će doprinijeti priznavanju svega što je urađeno u ovoj zemlji, te omogućiti porodicama nestalih osoba širom svijeta da koriste teška, ali dragocjena poučna iskustva iz ove zemlje.

Metju Holidej, šef programa za zapadni Balkan ICMP-a

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.