Kazne kao nagrada za sukob interesa
SARAJEVO - Simbolične kazne koje su izrečene u slučajevima “Čović” i “Nešić” pokazale su još jednom da je neophodno hitno sprovesti izmjene postojećeg Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa donijela je odluku kojom su predsjednik HDZ-a BiH i član Kolegijuma Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović i lider i poslanik DNS-a u Predstavničkom domu Nenad Nešić kažnjeni novčanim kaznama zato što su počinili “zabranjene aktivnosti propisane Zakonom o sukobu interesa u institucijama BiH”. Čović je sankcionisan zato što je Hrvatski narodni sabor na čijem je čelu, tokom 2017. iz budžeta primio 16.750 maraka, a zakonom je dozvoljeno maksimalno 10.000 i kažnjen je obustavom deset odsto od jedne mjesečne plate. Nešiću će u narednih šest mjeseci biti odbijano po deset odsto od plate, zato što je u periodu od 6. novembra 2018. do 14. oktobra 2020, pored poslaničke, obavljao i funkciju v.d. direktora “Puteva RS”.
Drugim riječima, Nešić će, s obzirom na to da mu je plata u Predstavničkom domu oko 5.000, biti kažnjen sa 500 maraka mjesečno, ukupno sa oko 3.000 KM. Međutim, ono što bode oči jeste da je on u posmatranom spornom periodu, kada je obavljao dvije javne funkcije, u preduzeću “Putevi RS” zaradio skoro 77.000 maraka.
Zbog svega toga ove simbolične kazne izazvale su reagovanje i zgražavanje javnosti, koja smatra da hitno treba mijenjati ovaj zakon i višestruko pooštriti kazne za funkcionere za koje bude utvrđeno da su u sukobu interesa.
Inače, prema važećim zakonskim odredbama, usvojenim 2013. godine, sankcije koje komisija može izreći izabranom zvaničniku, nosiocu izvršne funkcije ili savjetniku su obustava isplate dijela neto mjesečne plate, prijedlog za razrješenje s dužnosti i poziv za podnošenje ostavke.
Prema riječima predsjednice Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Mire Pekić, predviđene su kazne od 10 do 50 odsto od neto primanja, za period koji maksimalno može iznositi 12 mjeseci.
- Slažem se da postojeći zakon ima dosta manjkavosti. Smatram da bi ovu oblast trebalo bolje urediti, a što bi podrazumijevalo angažovanje profesionalnih lica za rad u ovoj komisiji, ali i pooštravanje kaznenih mjera. Takođe smatram da bi ta komisija u svom radu trebalo da obuhvati i kontrolu, ne samo finansijskih izvještaja koje poslanici godišnje podnose, već i imovinskih kartona političara koje u svojoj bazi podataka imaju u CIK BiH - kaže Pekićeva.
Navodi da je prijedlog izmjena postojećeg zakona nedavno prošao proceduru u Predstavničkom domu, ali i da ne očekuje da on dobije zeleno svjetlo u Domu naroda, zbog velikog broja uloženih amandmana.
- Mislim da će zbog toga biti teško postići konsenzus. Ali, vjerujem da novo zakonsko rješenje koje je pripremilo Ministarstvo pravde BiH, a koje bi uskoro trebalo da se nađe pred Savjetom ministara, ima daleko veće šanse da bude usvojeno. Na taj način ćemo dobiti dokument koji će biti u skladu sa direktivama EU, ali i pravedniji i restriktivniji od postojećeg - istakla je Pekićeva.
Prve odluke
Pekićeva kaže da su odluke u slučajevima “Čović” i “Nešić” prve koje je ovaj sastav komisije donio od svog imenovanja, juna 2020. godine.
- Nažalost, neki prethodni sazivi nisu uradili ništa. Prethodni saziv Komisije je nešto radio do 2017. Narednih nekoliko godina ništa, nije održan nijedan sastanak na kojem bi bila razmatrana ova problematika - kaže Pekićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
