Josip Grubeša za “Glas Srpske”: Nesporne činjenice učinili spornim

Grubeša je podsjetio da Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici nije razmatrao prijedlog odluke o imenovanju Nadzornog tijela te je potrebno taj materijal doraditi zbog činjenica da pojedinci osporavaju određena imena koja su predložena u Nadzorno tijelo. Resorni ministar je pojasnio da Savjet ministara radi po principu da institucije predlažu imena i da su potpuno slobodne da same odrede individualno svog predstavnika.

- Niko ne može uticati na tu odluku te u Savjetu ministara nikada nismo problematizovali imena koja institucije predlože - istakao je Grubeša.

Na pitanje da li smatra da u svemu ima svjesne blokade ovog procesa, naveo je u pisanom odgovoru da je predloženo imenovanje tri člana hrvatske, dva bošnjačke i jednog člana srpske nacionalnosti, a za zamjenske članove u Nadzornom tijelu imenovanje jednog člana hrvatske, dva bošnjačke i tri srpske nacionalnosti.

- Za članove bez prava glasa predloženo je imenovanje po jednog člana hrvatske i bošnjačke nacionalnosti. Dakle, u radu tog tijela učestvovaće pet članova hrvatske, pet bošnjačke i četiri člana srpske nacionalnosti. Ničim nije definisana nacionalna struktura Nadzornog tijela, međutim znajući neosnovane blokade prilikom usvajanja Revidirane strategije, “nacionalni balans” je prijedlogom odluke pravilno definisan - istakao je Grubeša.

Prethodno navedeno, ističe, ukazuje na to da ništa nema sporno u predloženoj odluci. Naglasio je da Tužilaštvo BiH kontinuirano radi na sprovođenju aktivnosti i mjera predviđenih Revidiranom strategijom, bez obzira na to što Savjet ministara još nije usvojio prijedlog odluke o imenovanju članova Nadzornog tijela za njeno praćenje.

- Nadzorno tijelo ne vodi sudske postupke, ne podiže optužnice, niti se bavi procesuiranjem. Ono je formirano da obavještava Savjet ministara o sprovođenju Strategije. Dakle, s obzirom na to koja je uloga Nadzornog tijela ne vidim ništa sporno u tome da prijedlog odluke o imenovanju ne bude usvojen - zaključio je Grubeša.

BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega se krenulo u dalje pregovore, koji su konačno, uz posredstvo EU, okončani usvajanjem revidiranog dokumenta u septembru prošle godine, nakon dvogodišnje blokade Bošnjaka u Savjetu ministara BiH. Novi rok za rješavanje najtežih, ali i većine predmeta ratnih zločina, postavljen je do 2023. godine.

Bošnjaci su dugo, kako ističu predstavnici Srpske, kočili usvajanje Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, a sada koče njenu primjenu, jer bi na dnevni red prvo trebalo da dođu predmeti zločina nad srpskim civilima i vojnicima koji su godinama pod tepihom.

Predstavnici

Prema prijedlogu odluke predviđeno je da u Nadzornom tijelu bude šest predstavnika sa svih nivoa vlasti u BiH, uključujući Brčko distrikt, isto toliko zamjenskih članova. Dva člana bez prava glasa su predstavnici Tužilaštva i Suda. U ime Srpske predloženi su direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić te Viktor Nuždić, takođe predstavnik te republičke institucije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.