Iz mog ugla: Dijalog za budućnost

Glas Srpske 10.11.2007 00:00

Piše Kliford BOND

ŽELIO bih da na polovini mog jednogodišnjeg mandata podnesem izvještaj o pomacima koje su radi unapređenja životnih uslova u području Srebrenice ostvarili državni, entitetski i opštinski organi kao i međunarodne organizacije u okviru zajedničke konstruktivne saradnje. Morali smo početi sa ublažavanjem političkih tenzija i stvaranjem prostora za dijalog. Odluka o premještanju crkve sa privatnog posjeda u Konjević Polju na novu lokaciju bila je bitna, jer je njome istaknuta važnost poštovanja prava građana u cijeloj BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Što se prije ova odluka implementira, to će se prije postići potpunije povjerenje. Ovo je samo mali korak u odnosu na činjenicu da su mnogi koji su planirali i počinili genocid u Srebrenici i dalje na slobodi. Mjere koje je visoki predstavnik Miroslav Lajčak preduzeo početkom jula, donesene u koordinaciji sa vlastima Republike Srpske, s ciljem ubrzanja istraga osumnjičenih sa "srebreničke liste" bile su značajne za žrtve i javnost kao potvrda da će oni koji su imali udjela u zvjerstvima u Srebrenici biti dovedeni pred lice pravde. Odluka o finansiranju tima međunarodnih istražilaca i o otvaranju kancelarije državnog tužioca u Srebrenici osnažiće ove napore i nadamo se ubrzati proces istraga. Još jedna značajna inicijativa bila je i odluka prethodnog visokog predstavnika Švarc-Šilinga da nadležnost za Spomen-obilježje i mezarje Srebrenica/Potočari prenese na državni nivo i da SIPA bude zadužena za bezbjednost ove lokacije. To je bila humana i moralna gesta, a ne politička, i zaslužuje podršku građana cijele zemlje. Iako je situacija u pogledu reda i mira u Srebrenici dobra, povratnici su iz razumljivih razloga osjetljivi na pitanje bezbjednosti, stoga mi radimo sa entitetskim organima na tome da se uspostavi i održi etnički izbalansiranija policijska struktura u opštini. Kada sam ponovo došao u Srebrenicu u maju ove godine, moj utisak je bio da se malo toga promijenilo od moje prve posjete ovom gradu 2001. U posljednjih šest mjeseci, organi Republike Srpske su uložili više od 40 miliona maraka u infrastrukturu i javne usluge u ovom području. Poznato mi je da će u budžetu Republike Srpske za 2008. godinu biti predviđena dodatna sredstva za ovu svrhu i da će opštinski organi biti uključeni u planiranje i utvrđivanje prioriteta za utrošak ovih sredstava. Savjet ministara BiH je takođe odobrilo paket mjera od 10 miliona maraka za oporavak Srebrenice koji uključuje izgradnju, obnovu i razvoj infrastrukture u Srebrenici, te promovisanje poslovanja i unapređenje javnih službi. Ovo je dobar paket i svi želimo da se on što prije realizuje. Federacija BiH je izdvojila više od četiri miliona maraka za projekte održivog povratku u području Srebrenice i sredstva za podršku obrazovanja. Svrha konferencije koju su 3. jula organizovali UNDP, međunarodni donatori i opština bila je da se prikupe razvojna sredstva za Srebrenicu, u čemu se i uspjelo, te da se koordinacija između donatora poboljša a njihove aktivnosti bolje usklade sa prioritetima koje je odredila opština. Mali ali ipak važni prvi koraci preduzeti su na povećanju mogućnosti zapošljavanja Bošnjaka u javnim službama i preduzećima. To je pozitivna stvar ali je svakako potrebno uraditi više o tom pitanju. Veliki broj novih radnih mjesta biće stvoren samo ako privučemo privatna ulaganja. To je razlog zbog kojeg smo 6. novembra organizovali veliku konferenciju o mogućnostima ulaganja u Srebrenicu. Konferencija je pokazala da postoji interes investitora. Jedna američka i slovenačka firma su najavile planove o ulaganju u Srebrenicu. Sada opštinske, entitetske i državne vlasti treba da, uz podršku međunarodne zajednice, zajedno rade na tome kako bi se ovaj potencijal pretočio u više ulaganja i više radnih mjesta. Uprkos sporazumu o poboljšanju pristupa zdravstvenim uslugama, koji su početkom godine potpisali Federacija BiH i Republika Srpska, povratnici u područje Srebrenice se žale da još uvijek nisu u mogućnosti dobiti potpuni ljekarski tretman i beneficije na koje imaju pravo. Takav je slučaj i sa drugim socijalnim uslugama, što je velika anomalija kada je riječ o pružanju zdravstvene njege i socijalne zaštite u BiH. Vlasti u oba entiteta moraju raditi na ovome kao hitnim pitanjem. Holandska i američka vlada rade na pokrivanju cijelog područja Srebrenice radio i televizijskim signalom, što će značajno smanjiti osjećaj izoliranosti koji imaju stanovnici u udaljenijim područjima. CISCO sistemi će uskoro osigurati bežični pristup Internetu, čime će škole i omladina ostvariti bolju povezanost sa svijetom. Sve ove pozitivne inicijative će uspjeti samo ako se očuva konstruktivan dijalog među svim subjektima u Srebrenici. Za dijalog su potrebni hrabrost i povjerenje. Dijalog će biti od ključnog značaja u predstojećim mjesecima ako želimo postići sporazum o pitanjima kao što su davanje koncesije na izvorsku vodu ljekovite banje Guber, dovođenje drugih preduzeća u region i osiguranje bolje nacionalne zastupljenosti u policiji i drugim javnim službama. U toku svoga rada u proteklih šest mjeseci uvidio sam da su građani Srebrenice, nakon svega što su proživjeli i uprkos stalnim, realnim problemima, zaista u stanju da zajedno rade na izgradnji bolje budućnosti. (Autor je izaslanik visokog predstavnika za područje Srebrenice)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.