Glas Srpske otkriva: Tužilaštvo BiH ostaje bez 200 predmeta ratnih zločina
Banjaluka - Ključni cilj revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina je da svi predmeti iz te oblasti budu okončani do 2023. godine, a kako bi to bilo ostvarljivo, neophodno je prebaciti veći broj slučajeva sa nivoa BiH u sudove u RS, FBiH i Brčko distriktu, uz istovremeno kadrovsko jačanje sektora koji na tome rade i veće finansiranje koje će obezbijediti entitetska ministarstva pravde.
Prijedlog revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, koji je u posjedu "Glasa Srpske", treba da razmotre vlade entiteta i Brčko distrikta.
- Procesuiranje manje složenih predmeta u Tužilaštvu i Sudu BiH i njihova neravnomjerna raspodjela su jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i isteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom za rad na predmetima ratnih zločina. Potrebno je u Sudu BiH prioritetno procesuirati najodgovornije počinioce - piše u njenoj revidiranoj verziji.
Jedan od ciljeva je upravo obezbjeđivanje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika, naglašeno je, do sada nije bila adekvatna. Pred institucijama stoji i zadatak koji se tiče kategorizacije predmeta na složene i manje složene, od čega zavisi koji će predmeti biti procesuirani na kom nivou.
U predloženoj revidiranoj strategiji je navedeno da u BiH ima 780 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 5.390 poznatih počinilaca.
- U Tužilaštvu BiH se nalaze 562 neriješena predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.699 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojima počinilac nije poznat. Tužilaštva u FBiH nisu riješila 130 predmeta u kojima je 385 počinilaca poznato. Tužilaštva u RS imaju 87 neriješenih predmeta sa 305 poznatih počinilaca, dok Tužilaštvu Brčko distrikta predstoji rad na jednom predmetu u kojem je poznat jedan počinilac - navedeno je u prijedlogu revidirane strategije.
Među ciljevima nove strategije je i ažuriranje evidencije o predmetima koji se nalaze u Sudu i Tužilaštvu BiH i njihova registracija, uz podatke o neriješenim slučajevima po tužilaštvima.
- Tužilaštvo BiH će u roku od 30 dana od dana usvajanja izmjena i dopuna Strategije za rad na predmetima ratnih zločina ažurirati evidenciju predmeta ratnih zločina i izvršiti njihovu kategorizaciju na složene i manje složene - piše u prijedlogu.
Iako je naglašeno da je potrebno prioritet dati složenijim predmetima, a manje složene slati na entitetski nivo, u revidiranoj strategiji je ostavljena mogućnost da Sud i Tužilaštvo BiH imaju nadležnost i nad manje složenim slučajevima.
Član Radne grupe za izradu izmjena i dopuna Strategije za rad na predmetima ratnih zločina Milorad Kojić kaže da je utvrđeno da će najmanje 200 predmeta biti preneseno na entitetski nivo.
- Tako će biti maksimalno spriječeno da se Tužilaštvo BiH bavi procesuiranjem manje složenih predmeta kad već budu preneseni na entitetski nivo. Time će biti izbjegnuta ranija situacija da kuvari i stražari budu optuženi umjesto upravnika logora. Veoma je važno i uvođenje sistema odgovornosti. Propisano je davanje smjernica glavnim tužiocima, nakon čega će oni donositi obavezujuća uputstva. Nepoštovanje smjernica i uputstava podrazumijeva disciplinsku odgovornost. U revidiranoj strategiji je sve mnogo bolje nego u prethodnoj - kaže Kojić.
Predložena revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina već je dobila zeleno svjetlo Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH. Kojić kaže da su i nevladine organizacije koje okupljaju porodice žrtava rata i pripadnike Vojske RS načelno dale saglasnost i da će to Vlada RS sigurno imati u vidu kada bude zauzimala stav.
Rok za procesuiranje najprioritetnijih predmeta, čije je rješavanje prethodnom strategijom bilo predviđeno u periodu od sedam godina, istekao je u decembru 2015. godine. Savjet ministara je zato u aprilu 2017. godine donio odluku o formiranju Radne grupe za izradu izmjena i dopuna strategije.
Razlozi
U revidiranoj Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina navedeno je da su razlozi za njeno donošenje pitanje adekvatnog određivanja prioritetnog procesuiranja najsloženijih predmeta, određivanje kriterijuma za ocjenu složenosti, određivanje roka procesuiranja i mehanizma prenošenja predmeta na nivo entiteta i Brčko distrikta.
Tu su i pitanja ujednačavanja sudske prakse, procjene ljudskih i materijalnih kapaciteta, regionalne saradnje i pojačanog nadzora nad sprovođenjem izmijenjene i dopunjene strategije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
