Detalji sankcija SAD Šeraniću i Čavari: Podrivanje Dejtonskog sporazuma, promovisanje ličnih interesa...

Detalje sankcije donosimo u cjelosti:

U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu uvrstio dvije osobe iz Bosne i Hercegovine. Ovo je treći set mjera koje OFAC preduzima u skladu sa ovom uredbom, a mjere su usmjerene protiv Marinka Čavare, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS koji su ugrozili stabilnost regiona podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije.

Današnje mjere potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država da se insistira na odgovornosti aktera na Zapadnom Balkanu, uključujući one zvaničnike koji podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu i samim tim predstavljaju prijetnju miru, stabilnosti i prosperitetu njihovih zemalja.

- Marinko Čavara i Alen Šeranić slijedili su etno-nacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana Bosne i Hercegovine. Današnje mjere potvrđuju istinsku posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine - izjavio je Brajan Nelson podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD. 

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH iz 1995. godine, takođe poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, postignut je nakon teških pregovora zbog rata u kojem je živote izgubilo oko 100.000 ljudi u zemlji. Dejtonski mirovni sporazum koji uključuje sadašnji Ustav BiH i dalje je osnova za strukturu vlasti u BiH. Dvadeset i sedam godina kasnije, BiH se nastavlja suočavati sa izazovima koje predstavljaju pojedinci koji manipulišu dešavanjima s pozicije vlasti, uključujući djelovanje iz ličnih ili političkih interesa. Kako predviđa Djetonski mirovni sporazum, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS).

Blokiranje funkcionalisti FBiH

Marinko Čavara, predsjednik FBiH, odgovoran je za predlaganje sudija za Ustavni sud FBiH. Od 2019. godine, Čavara odbija da predloži sudije sa liste kandidata koje je dostavilo Visoki sudski i tužilački savjet radi popune upražnjenih mjesta u sudu. Odbijajući da provede proces predlaganja sudija, Čavara blokira funkcionisanje Savjeta za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa (SNI) suda, tijela koje se sastoji od određenog broja i podrazumijeva određeni sastav sudija Ustavnog suda FBiH, a koje je 2002. godine formirano u skladu sa amandmanima na Ustav FBiH od strane visokog predstavnika za BiH. Savjeta za zaštitu SNI razmatra ključna pitanja koja predlažu delegati u Domu naroda FBiH. Savjet je ključno za ustavno funkcionisanje FBiH, a njegovo postojanje neophodno je radi demokratskog funkcionisanja FBiH. Svojim nedjelovanjem, Čavara je ugrozio funkcionisanje Savjeta za zaštitu SNI radi promovisanja ličnih interesa i političkih interesa svoje stranke.

Čavara je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provođenju bilo kog regionalnog bezbjednosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244, Dejtonski sporazum, Zaključke Konferencije Savjeta za proveđenje mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Savjeta za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Pored ovoga, Čavara je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

Promicanje secesionističkih aktivnosti RS

U sklopu aktivnosti SAD na suprotstavljanju destabilizirajućim aktivnostima u BiH, Ministarstvo finansija nedavno je na listu uključilo Milorada Dodika, bosanskog Srbina, člana tročlanog Predsjedništva BiH, u skladu sa Izvršnom uredbom 14033. Dodik nastoji promovisati secesiju Republike Srpske (RS) tako što podriva ovlasti državnih institucija BiH, uključujući Agenciju za lijekove i medicinska sredstva na državnom nivou. Danas je OFAC na listu uključio Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, s ciljem daljeg fokusa na destabilizirajuće djelovanje.

Šeranić je nastavio promovisati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Šeranić je javno priznao da ovaj zakon preslikava funkcije Agencije za lijekove na državnom nivou, s time što se uspostavom agencije prema ovom zakonu prenose ovlasti sa agencije na državnom nivou na regulatorni autoritet za lijekove i medicinska sredstva u okviru RS. Zbog postojanja institucije na državnom nivou koja služi RS i FBiH, formiranje ove nove agencije na entitetskom nivou predstavlja opstrukciju ili prijetnju provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šeranić je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provođenju bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244, Dejtonski sporazum, Zaključke Konferencije Savjeta za provođenje mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Savjeta za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Pored ovoga, Šeranić je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

Posljedice sankcije

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajima ili krivičnim kaznama za kršenje Izvršne uredbe 14033.

Ovlaštenja i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti kancelarije da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti kancelarije da sa SDN liste skida lica u skladu sa zakonom SAD. Informacije koje se odnose na proces podnošenja zahtjeva za skidanje nekog imena sa OFAC liste, uključujući i SDN listu, dostupne su na ovom linku: OFAC’s Frequently Asked Question 897. 

Treasury Designates Two Senior Officials in Bosnia and Herzegovina for Destabilizing Behavior

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.