Život u Iraku pet godina poslije

BAGDAD - Do prije pet godina, svaka knjiga odštampana u izdavačkoj kući Al-Sahadun morala je na prvoj stranici imati fotografiju Sadama Huseina. U koloru, naravno.

A sada, buka štamparskih mašina svakog jutra objavljuje da je za distribuciju spremno nekoliko hiljada knjižica u kojima se promovišu misli duhovnih vođa muslimana-šiita. Pod Sadamovim režimom to je bilo naprosto nezamislivo, piše list "Christian Science Monitor".

Za vlasnika izdavačke kuće Muvafaka Abu Hamra i članove njegove šiitske porodice, pad Sadama Huseina znači vjerske slobode, odnosno mogućnost da više od polovine Iračana slobodno praktikuje svoje vjerske običaje.

- Amerikanci su učinili ono što mi nismo mogli: srušili su Sadama sa vlasti. Zato smo njihovi dužnici. Međutim, zbog činjenice da smo mnogo toga propatili u posljednjih pet godina, sve smo bliže da to zaboravimo - kaže Muvafak.

Iskustva njegove porodice oslikavaju nevolje i odlučnost mnogih Iračana od američke invazije 2003. do danas. Muvafak, kao i mnogi njegovi zemljaci, mnogo očekuje od značajnog smanjenja nasilja i sektaških sukoba u posljednjih nekoliko mjeseci.

Upitani kakav razvoj situacije očekuju u narednih godinu dana, 45 odsto Iračana kaže da će biti donekle ili puno bolje. Tako bar kažu rezultati ankete koju su provele medijske kuće BBC i ABC Nenjs. Optimizam je veći za 29 odsto u odnosu na šest mjeseci ranije, ali manji u odnosu na 2005. godinu. Anketa je takođe pokazala da šiiti i Kurdi imaju više nade u budućnost nego suniti.

Međutim, mnogi Iračani i strani analitičari sveukupnu situaciju ocjenjuju kao stanje krhkog primirja sve dok se politički odnosi, zabetonirani u posljednjih pet godina, ne promijene. Iračka vlada, u kojoj većinu čine šiiti, nije u stanju da učini pomake u širokom spektru pitanja - od raspodjele zarade od prodaje nafte do podjele vlasti sa sunitima. Upravo nju smatraju krivcem za polarizaciju i sukobe među Iračanima kakva nije viđena u novijoj istoriji.

Od 2003. godine hiljade Iračana, naročito biznismena i pripadnika srednje klase, kidnapovani su radi otkupnine. Neki su oslobođeni, a neki ubijeni. Živote je izgubilo više od 2.200 ljekara i medicinskih sestara, a više od 250 oteto. Od 34.000 ljekara, njih 20.000 napustilo je zemlju.

Talas otmica je sve manji, ali i dalje prisutan u velikim gradovima.

Jedan od najvećih izazova za sve poslovne ljude Iraka je - korupcija, za koju kažu da je izraženija nego u vrijeme Sadama Huseina.

Gotovo svi vladini ugovori su "namješteni". Vladini službenici su u dosluhu sa nekim ponuđivačima kojima daju prednost na konkursima. Jedan od učesnika konkursa je čak prijetio smrću svojim konkurentima, kako bi ih prisilio da odustanu od ponuda.

Korupcija progutala milione

Sudija Radi Hamza, bivši prvi čovjek iračke Komisije za valjanost javnih poslova, procjenjuje da je 18 milijardi dolara iz javnih fondova "pojela" korupcija. U taj iznos nisu uračunati gubici, nastali zbog krijumčarenja i krađe u naftnom sektoru, te prevara vrijednih oko 8,3 milijardi dolara koje su počinili nekadašnji premijer i njegovi ministri.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.