Vjenčanje Snuodena i Čepmenove nemoguće na aerodromu

Moskva - Bivši saradnik američke Centralne obavještajne agencije (CIA) i bivša ruska obavještajka Ana Čepmen ne mogu da se vjenčaju u tranzitnoj zoni ruskog aerodroma Šeremetjevo, jer se ruski konzulat u tranzitnoj zoni ne bavi sklapanjem brakova, izjavio je za agenciju RIA Novosti predstavnik konzulata na aerodromu.

Snouden više nema važeći pasoš, jer mu je SAD poništio putni ispravu te, pored toga što ne može da izađe iz tranzitne zone ruskog aerodroma, ne može ni da se bilo kime oženi pošto je pasoš neophodan pri sklapanju braka stranog  državljanina sa ruskim državljaninom.

U jedinoj matičarskoj službi u Moskvi koja se bavi sklapanjem brakova ruskih i američkih državljana za agenciju RIA Novosti rekli su da je za sklapanje braka potrebna gomila dokumenata uključujući i pasoš kao i da je brak moguće sklopiti samo u zgradi matičarske službe.

Takođe, strani državljanin koji stupi u brak sa ruskim državljaninom ne dobija automastki rusko državljanstvo već mora da prođe proceduru koja je dugotrajna.

Ana Čepmen, glavna akterka špijunskog skandala iz 2010. godine koju je SAD optužio da je takozvana krtica ruske obavještajne službe, pitala je Snoudena preko svog tviter naloga da se oženi njome.

U petak su ruski mediji objavili da je navodno Snouden pristao na brak sa Čapmanovom napisavši na tviteru: "Bez obzira na sve ja bih se oženio Čepmenovom. Bože, samo je pogledajte!"

Postoje sumnje da je taj nalog na tviteru lažan tj. da uopšte ne pripada Edvardu Snoudenu.

O tome je ranije saopštio kolumnista lista Gardijan Glen Grinvald u čijem listu su i objavljeni podaci o masovnom globalnom prisluškivanju američkih službi koje je iznio Snouden.

Snoudena i dalje niko neće

Snouden, koji je objavio tajne podatke o američkom programu nadzora komunikacija širom svijeta, čak i kod najbližeg saveznika SAD, Evropske unije, pokušava da nađe azil u nekoj od zemalja koje ga neće izručiti SAD.

Šest dana od kad je uložio zahtjev za azil u 21 zemlji njegova situacija ne izgleda ništa jasnija.

Francuska i Italija juče su saopštile da ga neće primiti, prethodno su to uradile i Njemačka, Brazil, Norveška, Indija, Poljska, Island, Austrija, Finska, Holandija i Španija.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da više ne želi da komentariše taj slučaj koji za Rusiju postaje sve neprijatniji.

Sinoć je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov rekao da Moskva ne može ni na koji način da utiče na sudbinu Snoudena koji je uostalom odustao od traženja azila u Rusiji.

Snouden je odustao od traženja azila pošto je predsjednik Vladimir Putin od njega tražio da prekine objavljivanje stvari koje "škode" Sjedinjenim Državama ako mu bude dat azil.

Snouden je u središtu diplomatskog skandala koji traje od početka sedmice oko aviona predsjednika Bolivije Eva Moralesa koji je rekao da je spreman da ga primi u Boliviji ako on zatraži azil.

Zbog uvjerenja da se Snouden nalazi u avionu koji je prevozio Moralesa sa sastanka u Moskvi nekoliko evropskih zemalja nije dozvolilo ulazak aviona u njihov vazdušni prostor i avion je bio primoran da sleti u Beč gdje je ostao blokiran 13 sati.

Snouden i dalje u tranzitnoj zoni na Šeremetjevu

Bivši saradnik američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Edvard Snouden i dalje se nalazi u tranzitnoj zoni međunarodnog moskovskog aerodroma “Šeremetjevo”, javio je u četvrtak Itar-Tas, pozivajući se na diplomatski izvor, prenose agencije.

- Da, on je i dalje tamo - rekao je sagovornik ruske državne agencije.

S druge strane, komentarišući trajanje Snoudenovog boravka na aerodromu, zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov rekao je da Rusija ne može ni na koji način da utiče na situaciju u vezi sa  Snoudenom mimo njegove odluke.

- Polazimo od toga da bez njegove odluke u ovom ili onom pravcu, bez njegovog saznanja šta je za njega bolje, mi u njegovo ime ne možemo ništa odlučiti - rekao je Rjabkov.

Itar-Tas je prenio i stav ruskih zvaničnika zaduženih za poštovanje ljudskih prava da države kojima se Snouden obrati, treba da mu daju politički azil.

Čelnik Savjeta za ljudska prava pri predsjedničkoj administraciji Mihail Fedotov izjavio je da Snouden kao i svako drugi ko istupa u interesu društva zaslužuje politički azil.   

- Svaki čovjek koji istupa u društvenom interesu ga zaslužuje - rekao je Fedotov.

- U drugoj zemlji - mi smo za. Međutim, to se ne može učiniti protiv njegove volje - dodao je on.

Njegov kolega, ombudsman Vladimir Lukin podsjetio je da Snouden nije tražio političko utočište u Rusiji.

Prije dva dana pres sekretar ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, rekao je da je Snouden zaista molio da ostane na teritoriji Rusije, ali da je odustao, saznavši za Putinov uslov da mora da prestane da se bavi “antiameričkim aktivnostima, djelatnošću koja nanosi štetu SAD-u”.

- Koliko je nama poznato, on ne želi od toga da odustane - rekao  je Peskov.

Snouden je objelodanio postojanje dva tajna programa američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), dizajnirana za prijem podataka o telefonskim pozivima i internet prepisci preko servera u SAD-u.

On je to objelodanio u Hong Kongu, odakle je 23. juna odletio za Moskvu.

Sljedećeg dana trebalo je iz Moskve da otputuje na Kubu, ali nije presjeo na taj avion.

U tranzitnoj zoni “Šeremetjeva” Snouden se nalazi već 12 dan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.